Poljski stručnjaci još 1930-ih godina uspjeli su razbiti rane verzije Enigme i konstruirati strojeve koji su im pomagali u tome, no kasnija sigurnosna poboljšanja Nijemaca zahtijevala su da Turing razvije nove strojeve, tzv. bombe, da bi njegov tim mogao dešifrirati neprijateljske poruke. Do 1943. godine ti su strojevi mogli dešifrirati dvije poruke u minuti.

Iako je utrka za razbijanjem Enigme postala slavna – pripisuje joj se skraćivanje Drugoga svjetskog rata za do dvije godine i inspiracija je za brojne holivudske filmove – stručnjaci ističu da bi razbijanje te šifre danas bio trivijalan zadatak.

'Enigma ne bi izdržala pred suvremenim računalima i statistikom', kaže Michael Wooldridge, profesor računalnih znanosti i stručnjak za umjetnu inteligenciju sa Sveučilišta Oxford.

Postavke su se stalno mijenjale

Enigma, uređaj koji su koristile sile Osovine, bio je elektromehanička naprava nalik pisaćem stroju s tri rotora, od kojih je svaki imao 26 mogućih položaja, reflektorom koji je vraćao signal kroz rotore i panelom s priključcima, a koji je zamjenjivao parove slova.

Zahvaljujući takvom sustavu, čak i ako bi ista tipka bila pritisnuta dva puta, svaki put bi proizvela drugo slovo. Osim toga, početne postavke mijenjale su se svaka 24 sata.

'U suštini, Enigma je bila toliko moćna jer je broj mogućih načina na koji se poruka mogla šifrirati bio astronomski velik – daleko prevelik da bi ga čovjek mogao iscrpno provjeriti', rekao je Wooldridge, piše The Guardian.

Dr. Mustafa A. Mustafa, viši predavač sigurnosti softvera na Sveučilištu u Manchesteru, dodaje da je ključ uspjeha Turinga i njegovih kolega bio niz slabosti Enigme, uključujući to da niti jedno slovo ne bi bilo predstavljeno kao takvo nakon šifriranja.

'To je bio napad silom – isprobavanje svih mogućih kombinacija. No, zahvaljujući slabostima Enigme, uspjeli su u tome. Automatizirali su proces i ubrzali ga dovoljno da bi mogli razbiti šifru', rekao je.

Turingov izum za to vrijeme bio je nenadmašan

Danas bi, međutim, taj proces bio znatno manje mukotrpan, dijelom zahvaljujući i tehnologiji koju je sam Turing pomogao utemeljiti – umjetnoj inteligenciji. 'Logiku bombi bilo bi jednostavno rekonstruirati u konvencionalnom programu', rekao je Wooldridge i naveo da je to učinio i AI model poput ChatGPT-ja.

Wooldridge dodaje da bi se mogli upotrijebiti i brojni suvremeni statistički i računalni pristupi. 'Snaga modernih podatkovnih centara teško je zamisliva. Enigma se s tim uopće ne bi mogla nositi', rekao je, napomenuvši da bi računalna snaga današnjice zasigurno fascinirala Turinga.

Unatoč tome što bi Enigma brzo pala pred modernom tehnologijom, Mustafa naglašava da je njeno razbijanje u ratu bilo ogromno postignuće, osobito s obzirom na to da se smatrala neprobojnom. 'Razbiti Enigmu – iako im je trebalo više od godinu dana za to – dok je rat još trajao bilo je nešto golemo', rekao je.