Protekloga tjedna je 11,3 posto udjela koje je u Naftnoj industriji Srbije imao Gazprom, prešlo u ruke dioničkog društva Intelligence iz Sankt Peterburga. Zanimljivo, sve se dogodilo samo dan nakon što je uprava tvrtke po sedmi put zatražila odgodu primjene američkih sankcija
Naftna industrija Srbije (NIS), koja već neko vrijeme posluje pod sankcijama zbog prevelikog utjecaja ruskog Gazproma u vlasničkoj strukturi, dobila je novog značajnog dioničara.
Naime, 11,3 posto udjela u NIS-u, preuzelo je dioničko društvo Intelligence iz Sankt Petersburga. Transakcija je izvršena protekloga petka, doznaje Nedeljnik.
Tih istih 11,3 posto, odnosno ukupno 18.433.297 dionica, bilo je u vlasništvu Gazproma, ruske državne kompanije koja je jedan od najvećih proizvođača prirodnog plina na svijetu. Nakon ove transakcije Gazprom je u potpunosti izašao iz vlasničke strukture NIS-a.
vezane vijesti
Izbjegavanje sankcija
Za posao s naftom zadužena je tvrtka Gazprom Neft, koja u NIS-u trenutno drži 44,85 posto dionica. Značajan udio, od 29,87 posto dionica, ima i Republika Srbija.
Transfer dionica je obavljen besplatno, a spomenuto dioničko društvo je, kako se doznaje, zapravo dio Gazprom grupe, zbog čega se pretpostavlja da se na taj način pokušavaju prikriti ruski udjeli dok NIS podnosi sedmi zahtjev za odgodu sankcija SAD-a, koje izravno utječu na poslovanje najveće srpske naftne kompanije.
Puna primjena sankcija dosad je odgođena šest puta, što je omogućilo nastavak operativnih aktivnosti, odnosno rafiniranje nafte koja stiže putem Janafa.
Postoji želja, ali ima li novca?
Trenutna odgoda sankcija istječe 26. rujna, zbog čega je NIS samo dan prije prebacivanja dijela udjela na prikrivenu Gazpromovu filijalu, podnio zahtjev za ponovnom odgodom sankcija. Paralelno s tim, od 14. ožujka se vodi postupak temeljem zahtjeva da se tvrtka skine s američke liste posebno označenih subjekata.
Cijela bi se zavrzlama mogla riješiti prodajom udjela NIS-a državi. Direktor Srbijagasa, Dušan Bajatović nedavno je potvrdio da "postoji želja da Srbija otkupi NIS, ali da ruska strana trenutno nije voljna prodati kompaniju".
No, čak i da se država odluči na to, postavlja se pitanje njene financijske moći. Naime, brokeri procjenjuju da je tržišna kapitalizacija od milijardu eura nerealno niska te da bi trebala biti barem tri do četiri puta veća. Po tome bi Srbija za preostalih 56,15 posto udjela koje posjeduju ruske tvrtke trebala izdvojiti najmanje dvije milijarde eura.
