biohaker iz šibenika

[VIDEO] Ne voli da ga zovu kiborgom: Denis Periša otkrio nam je što radi s čipom u ruci i koji su mu novi pothvati

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 11.10.2019 10:59
  • Objavljeno 11.10.2019 u 10:41
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavić

Šibenčanin Denis Periša ugradio je čip pod kožu palca lijeve ruke i njime ubuduće namjerava plaćati račune, otvarati vrata i prenositi podatke. Zašto bi ih uostalom spremao u oblake kad sve važne podatke može imati u prstu, kaže za tportal

Denis Periša je svoj mikročip naručio preko internetske stranice Dangerous Things. Neko mu je vrijeme stajao u ladici, sve dok u Zadru nije pronašao privatnu kliniku u kojoj su mu čip implantirali za samo pet minuta, uz lokalnu anesteziju, objašnjavao je poznati šibenski haker portalu ŠibenikIN kad se gradom pročulo što je učinio.

'Čip mi dozvoljava da na njega pohranim neke informacije i kasnije ih očitam', objašnjava Periša. On nerado daje svoj broj telefona, njegov profil na Facebooku odavno je premašio 5000 prijatelja, a želite li mu poslati poruku, na stranici lijepo piše da ne odgovara na njih. No, posljednjih dana on je veoma tražena osoba.

'Javilo mi se dosta ljudi pa me pitaju kako sam to i gdje uradio; zanima ih sve', kaže Periša. I što doista namjerava s tim svojim digitalnim palcem?

'Nadam se da ću u skoroj budućnosti to moći koristiti kao digitalni potpis ili za potvrdu identiteta, umjesto papirnate putovnice, osobne, vozačke dozvole i slično', objašnjava Periša.

Denis periča: 'Nadam se da ću u skoroj budućnosti to moći koristiti kao digitalni potpis ili za potvrdu identiteta'

Denis periča: 'Nadam se da ću u skoroj budućnosti to moći koristiti kao digitalni potpis ili za potvrdu identiteta'

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavić

Periša, ili Darkman za one koji o njemu znaju nešto više, nije siguran je to što je učinio legalno ili nije; on vjeruje da je postupio u skladu sa zakonom. Ne voli da ga zovu kiborgom, draži mu je naziv 'biohaker'.

Periša je dobro poznat Šibenčanima, a kad je bio mlađi s njim su posla imali i organi gonjenja. Naime, tamo devedesetih godina, kad mu je bilo 16, hakirao je stotine stranica pa tako i saborskom zastupniku Veselinu Pejnoviću. Policija ga je dočekala u stanu i oduzela mu računalo. Otad ga prati i nadimak Darkman.

Liste čekanja

Tehnologija se i dalje sve više približava tijelima, od telefona u džepu do pametnih satova na zglobovima. Sada se nekima to unosi pod kožu. U Švedskoj ih u palcu lijeve ruke već nose tisuće građana. Velik broj čipiranih dolazi s tamošnje startup scene. Zahtjeva je, kažu, toliko da Biohax International, tamošnja tvrtka za čipiranje, jednostavno ne stiže ispuniti sve zahtjeve pa su liste čekanja sve duže.

Čip se obično pod kožu ubrizgava injekcijom nalik onoj za cijepljenje. Ti čipovi su dizajnirani tako da ubrzaju svakodnevnu rutinu korisnika i učine njihov život jednostavnijim, od ulaska u kuću ili ured pokretom ruke do pohrane podataka za kontakt u hitnim slučajevima, detalja iz profila na društvenim mrežama, kupovanja e-karata za koncerte i filmove pa i putovanja željeznicom unutar Švedske.

Kola priča da mu je Google nudio posao i vrtoglavu plaću, no on je ostao vjeran svom Šibeniku. Čak je počeo raditi za tamošnju policiju i pomaže im u traganju za računalnim kriminalcima. Za grad je izradio bežičnu mrežu, a svojedobno je zbog govora mržnje i zagovaranja zločina prijavio mladića koji je na društvenim mrežama hvalio ubojicu iz Čiste Velike.

Nekako u isto vrijeme dok si je Periša ugrađivao čip, Hrvatsku je potresla priča o havariji broda Bourbon Rhode kojim je upravljao šibenski kapetan Dino Miškić. A Periša već neko vrijeme radi na mikrokontroleru koji bi u slučaju havarije broda aktivirao GPS, locirao preživjele i ubrzao njihovo spašavanje. Što se dogodilo s time?

Denis Periša, šibenski Darkman

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

'Nažalost, sve ideje za spašavanje prekrižio sam kao nemoguće jer je prošlo previše vremena od havarije', razočaran je Periša koji se ipak ne miri sa sudbinom i namjerava i dalje raditi na svom projektu čipa koji bi pomagao u lociranju i spašavanju pomoraca.

Povijest čipiranja ljudi

Sve je počelo s Adamom Walkerom

Prve eksperimente s mikročipovima izveo je još 1998. britanski znanstvenik Adam Walker koji je svojim implantatom devet dana otvarao vrata te palio i gasio svjetala. Implantat je potom izvadio i on se danas nalazi u londonskom Muzeju znanosti.

Godine 2005. Amal Graafstra u lijevu je ruku ugradio čip kojim je otvarao vrata svog ureda; potom je ugradio uređaj novije generacije koji mu otvara vrata stana i automobila te pali računalo. S vremenom je izradio i pametni pištolj koji se aktivira tek nakon što ga očita njegov čip.

Prije deset godina dobili smo i prvog čovjeka zaraženog računalnim virusom. Britanski znanstvenik Mark Gasson prvo si je u lijevu ruku dao ugraditi čip, a onda je suradnicima rekao da ga napadnu računalnim virusom. Time je htio dokazati neke stvari oko povezanosti čovjeka i računala, a kažu da i dan danas naokolo hoda s čipom ispod kože.

'Planiram predstaviti i testirati čip koji će u slučaju havarije signalizirati točnu lokaciju u metar, a da pri tome uređaj ne bude veći od kutije šibica i da baterija traje barem pet godina', najavljuje Periša. 'A to je izvedivo današnjom tehnologijom.'

  • +3

Denis Periša

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!