Američka svemirska agencija NASA pokušava u orbitu lansirati dugo očekivani satelit koji bi znanstvenicima trebao pomoći pri izradi bolje vremenske prognoze u svemiru.

Naime, aktivnosti na površini Sunca stvaraju vremenske (ne)prilike koje imaju utjecaja na Zemlju i ostale dijelove Sunčevog sustava. Predviđanje tih aktivnosti važno je kako bismo mogli izbjeći negativne posljedice ili se barem temeljitije pripremiti za njih.

Raketa Pegasus - koja će ponijeti satelit ICON (skraćeno od Ionospheric Connection Explorer) u svemir - neće se otisnuti od tla poput većine drugih, već će biti lansirana ispod krila ogromnog zrakoplova Lockheed L-1011 TriStar Stargazer tijekom leta iznad Atlantika.

Taj je satelit prvotno trebao biti lansiran u ljeto 2017. godine. Ali, tome su se ispriječili tehnički problemi s Pegasusom, što je potrajalo sve do sad.

Otkrivanje tajni ionosfere

Uspije li lansiranje, znanstvenike će ponajviše zanimati što satelit može otkriti o Zemljinoj tajanstvenoj ionosferi, povećem sloju atmosfere sastavljenom od ioniziranih čestica (elektrona i pozitivnih iona) koji počinje na visini od 50 i prostire se do tisuću kilometara.

Ovaj dio atmosfere našeg planeta preklapa se s granicom svemira i odgovoran je za svemirske vremenske (ne)prilike jer u njemu nabijene čestice koje pristižu od Sunca dolaze u dodir sa česticama u našoj atmosferi, što za posljedicu ima neobične pojave poput aurore borealis i geomagnetskih oluja.

Ionosfera se svakodnevno poprilično mijenja, zbog čega je teško predvidjeti kakve će svemirske vremenske prilike biti na dulji rok. A to je važno zato što one imaju nemali utjecaj na elektroničke i druge sustave na Zemlji. Ionosferom lete razni sateliti, u njoj borave astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji, kroz nju putuju signali GPS-a...

Poremećaji u njoj mogu izazvati probleme u normalnom radu tih oprema i sustava, pa čak i prekinuti opskrbu električnom energijom na površini Zemlje.

U paru s misijom GOLD

Dosad su se predviđanja temeljila na promatranju Sunca kako bi se bolje razumio njegov ciklus aktivnosti. NASA ga prati putem raznih misija, među kojima je i solarna sonda Parker.

Ipak, to nije dovoljno za planove dulje od nekoliko dana. U tome bi trebao pomoći ICON. Postavit će se na visinu od oko 580 kilometara iznad površine Zemlje, odmah iznad ionosfere, i potom kružiti iznad matičnog nam planeta tako da zahvati i područja u kojima je ionosfera najgušća.

Mjerit će temperaturu te vjetrove čestica i plazme, gustoću atmosfere, njen kemijski sastav, pa čak i kako atmosfera sjaji (po čemu znamo kako se ionosfera kreće u prostoru). Prikupljeni podaci bit će upotrijebljeni za izradu boljih prognostičkih modela ionosfere.

ICON će raditi u paru s misijom GOLD, koja je u svemiru od siječnja 2018. godine. Riječ je o NASA-inom instrumentu prikačenom na komercijalni satelit na visini od oko 35,4 tisuće kilometara iznad Zemlje koji također prikuplja podatke o ionosferi, piše Verge.