Prema rezultatima istraživanjima, među najugroženijima su uredski poslovi, osobito oni koji uključuju prodaju i komunikaciju, jer AI sve češće preuzima zadatke koje su dosad obavljali ljudi. Microsoft je analizirao više od 200.000 interakcija korisnika s njihovim AI alatom Copilot kako bi utvrdio u kojim se zanimanjima najviše preklapaju ljudski i algoritamski zadaci.

Na temelju toga utvrđena su zanimanja s najvećim stupnjem tzv. AI preklapanja. Najviše su pogođeni prevoditelji i tumači, s čak 98 posto aktivnosti koje Copilot može obaviti sličnom učinkovitošću. Slijede povjesničari i matematičari (91 posto), pisci (85 posto) te novinari (81 posto).

'Najčešće aktivnosti u kojima ljudi traže pomoć umjetne inteligencije uključuju prikupljanje informacija i pisanje, pa AI najčešće pomaže u informiranju, pisanju, podučavanju i savjetovanju', navode autori izvještaja, prenosi Independent.

S druge strane, najmanje pogođena zanimanja ostaju ona koja zahtijevaju fizički rad i izravnu interakciju s ljudima, poput medicinskih sestara, soboslikara, vulkanizera i masera s manje od 11 posto preklapanja.

Microsoftovi istraživači napominju da su u ovoj analizi promatrali isključivo korištenje velikih jezičnih modela (LLM) poput Copilota, a 'druge primjene umjetne inteligencije svakako bi mogle utjecati i na poslove koji uključuju upravljanje strojevima'.

Unatoč zabrinutosti, istraživač Microsofta Kiran Tomlinson umiruje javnost: 'Naše istraživanje pokazuje da umjetna inteligencija može podržavati mnoge zadatke, osobito one koji uključuju istraživanje, pisanje i komunikaciju, no ne može u potpunosti obavljati nijedno zanimanje.'

Dodaje da cilj istraživanja nije bio procijeniti koje će poslove AI zamijeniti, već pokazati gdje se ona može najproduktivnije koristiti kao alat. 'Prava ravnoteža leži u pronalaženju načina korištenja tehnologije tako da ona nadopunjuje ljudske vještine, a ne da ih zamjenjuje', zaključuje Tomlinson.