JEDINA ZAKONITA RASVJETA

Koje su i kolike opasnosti štednih žarulja?

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Od prvog rujna 2012. u Europskoj uniji više se ne smiju proizvoditi nikakve žarulje sa žarnim nitima jer su neekonomični potrošači energije – manje od pet posto struje pretvaraju u svjetlost

Njih bi na tržištu trebale zamijeniti kompaktne fluorescentne žarulje CFL i novije svjetlosne diode – LED.

Najefikasnije među njima stvaraju i 10-ak puta snažnije svjetlo uz istu potrošnju energije, no neka su istraživanja pokazala da nisu baš sasvim bez mana, odnosno da mogu biti štetne za zdravlje i okoliš. Koliko je ozbiljna ova prijetnja?

Koliki je problem otrovna živa?

Najjeftinije među štednim žaruljama su CFL, kod nas koštaju nekoliko desetaka kuna, međutim, one sadrže živu koja je otrovna, osobito za živčani sustav. Neki su mediji zbog toga proteklih godina digli pravu uzbunu i proglasili ih vrlo opasnim po zdravlje.

Međutim, stručnjaci ističu da su količine žive sadržane u jednoj žarulji još 2007. godine bile vrlo male, oko 5 mg, što je stotinjak puta manje nego u starim termometrima. Osim toga, živa iz njih može izaći samo ako se razbiju. Jedna studija iz 2009. pokazala je da je čak i u tom slučaju opasnost po zdravlje mnogo manja nego ako jedete tunu. Naime, uobičajeni sendvič od tune sadrži 48 mikrograma žive, a ako razbijete CFL žarulju, primit ćete dozu od 0,07 mikrograma. Konačno, prema standardima EU-a ove su količine u 2012. ograničene na 3,5 mg po žarulji, a u 2013. bi trebale pasti na 2,5 mg. Danas se već proizvode ekološke CFL žarulje koje sadrže manje od jednog miligrama žive. U područjima u kojima se električna energija proizvodi u termoelektranama na ugljen CFL žarulje zapravo smanjuju emisije žive u prirodu - jer i ugljen sadrži živu.

No stručnjaci ipak savjetuju da pripazimo ako nam se nekim slučajem CFL žarulje razbiju – tada treba provjetriti sobu pet do 10 minuta, a komadiće nije dobro usisavati, već ih treba pomesti i spremiti u plastičnu vrećicu.

Veći problem ovih žarulja zapravo je kvalitetno organiziranje odlaganja jer su otrovan otpad koji treba reciklirati.

Uzrokuje li CFL rak?

Jedno istraživanje Abrahama Haima, profesora biologije na Sveučilištu u Haifi, pokazalo je da CFL žarulje mogu uzrokovati veću stopu raka dojke ako se koriste do kasno u noć.

Naime, za razliku od starijih žarulja koje imaju žarnu nit i proizvode žuto svjetlo, CLF žarulje oponašaju dnevno svjetlo i tako ometaju stvaranje hormona melatonina u organizmu. No poznato je da svako izlaganje svjetlu tijekom noći ometa izlučivanje melatonina u nekoj mjeri.

Neki dermatolozi smatraju pak da njihova intenzivna svjetlost, koja je snažnija u UV dijelu spektra, može pogoršati probleme kod ljudi sa osjetljivom kožom.

No jedna studija iz 1993. pokazala je da je osmosatna izloženost fluorescentnim svjetiljkama u radnom prostoru ekvivalentna izlaganju suncu od jedne minute, dakle da samo osobe vrlo osjetljive na umjetnu svjetlost mogu imati problema. Stručnjaci smatraju da bi se ova opasnost mogla dodatno smanjiti uporabom CFL žarulja s dvostrukim slojem fosfornog premaza.

Naravno, treba imati na umu da CFL žarulje traju i do 15 puta dulje nego obične - od 6.000 do 15.000 sati, da troše 80 posto manje energije te da zbog toga stvaraju mnogo manje stakleničkog plina CO2.

LED žarulje – zdravije, ali skuplje

Za razliku od CFL-a, LED žarulje ne sadrže živu, napravljene su od plastike tako da se ne mogu razbiti, ne zrače u UV spektru, tako da ne mogu uzrokovati rak, a njihovo svjetlo ne treperi - što se zna događati kod starijih CFL žarulja - tako da ne postoji ni opasnost od migrena ili epilepsije.

One su svakako zdravije od CFL žarulja, ali su i dosta skuplje. Danas stoje oko 20 eura, no cijena im godišnje pada za oko 30 posto, pa se procjenjuje da će do 2020. stajati manje od tri eura.

Pritom treba imati na umu da one koriste 50 do 90 posto manje energije od običnih žarulja, a traju i do 50.000 sati. Dakle, ako se koriste osam sati dnevno, to je oko 17 godina. Prosječna štedna žarulja kroz četiri godine rada ostvarit će uštedu od gotovo 500 kuna!

 

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi