TPORTAL U NUKLEARKI

Kako izgleda svijet s one strane zidova Krškog

29.11.2013 u 11:17

  • +9

Nuklearna elektrana Krško

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Bionic
Reading

Nedavni neznatan kvar i remont u NE Krško bio je dobar povod za hrvatske novinare da se u utorak iz neposredne blizine upoznaju s procesom rada te impresivnim postrojenjima, planovima, opremom i sigurnosnim sustavima nuklearke koja je jedna od 25 posto najboljih u svijetu, a u 50-postotnom je vlasništvu Hrvatske, odnosno HEP-a

Bila je to rijetka prilika kakva se pruža možda jednom u životu. Iako sam po obrazovanju fizičar, bio mi je to prvi put. Mom suputniku, poznaniku i dugogodišnjem fotografu Cropixa, kao i mnogima drugima, također. Za ulazak u kompleks bile su neophodne posebne akreditacije, a morali smo proći i višestruke prozivke i prebrojavanja. nezTrebale su nam i osobne iskaznice, šljemovi na glavi, pregled na glavnom ulazu podrobniji nego na ijednom aerodromu svijeta, uključujući detektore, snimke ruke te posebne magnetske kartice koje su bile nužne za prolaz kroz svaka vrata zasebno. Prva su bila izgrađena od debelih, čeličnih rotirajućih šipki kroz čiji se mlin se jedva može provući jedna osoba. Za cijelog posjeta svaka je skupina imala pratnju po jednog stručnjaka koji je objašnjavao što se gleda i jednog zaštitara koji je zaigrane fotoreportere i kamermane tjerao na okup. No trud, pa i jednosatno smrzavanje na ledenom vjetru koji je brijao dolinom Save, isplatili su se mnogostruko jer se pravi utisak o nuklearki može steći tek iza žice (snimke pogledajte u fotogaleriji gore). Konačno na temelju fotografija koje sam do sada viđao nemoguće je zamisliti sve zgrade, građevine, tornjeve, hangare, brane, transformatore i druge dijelove koji se nalaze u kompleksu ili stvoriti dojam o njihovim stvarnim dimenzijama. Primjerice, zgrada reaktora visoka je poput nebodera.

'Tata, zašto mene nisi poveo', pitao me je sin kada sam se vratio kući i ispričao tek neke od dojmova.

Kvar uopće nije bio vrijedan medijske pažnje

U uvodnoj konferenciji za novinare, prije početka obilaska, u obližnjem hotelu stručnjaci su objasnili da su već prije nedavnog remonta uočili da postoji propuštanje goriva.

Nisu nestale gorive tablete urana, kako se spekuliralo u nekim hrvatskim medijima nakon obustave rada elektrane, već se odlomila jedna palica koja je pronađena na dnu bazena reaktora, objasnio je član uprave NEK-a Hrvoje Perharić.

'Prilikom premještanja dijela reaktora u prostor za istrošeno gorivo, otkriven je dio palice dužine 50 cm koja je bila oštećena vibracijama izazvanim snažnim strujanjem vode za hlađenje kroz uske proreze na pločama. Ovo propuštanje bilo je manje od tri posto od dopuštenoga limita, a u reaktoru ima 28.000 takvih palica', rekao je.

Hrvatski član uprave NEK-a za tportal je kazao da se ovakav neznatan kvar ne smatra čak ni nultim stupnjem izvanrednog događaja od moguća četiri.

'Po našim propisima koji se temelje na američkima, to čak nije bio događaj koji se prijavljuje jer sigurnost elektrane nije uopće bila ugrožena ni u kojem pogledu', rekao je.

Nuklearka sada ponovno radi sa 90 posto snage, a 19. studenoga priključena je na mrežu. Najveća prijetnja sigurnosti od početka njezina rada 1983. zabilježena je 2010. kada je Sava jako nabujala, a i tada je to bio događaj nultog stupnja.

Nuklearna energija u normalnim je okolnostima čista

Perharić kaže da bi nuklearnu energiju zapravo trebalo smatrati apsolutno komplementarnom obnovljivim izvorima energije ako gledamo opterećenje okoliša tijekom normalnog rada. Zagađenje okoliša u takvim je uvjetima ispod razina koje instrumenti mogu otkriti. Nuklearke su u normalnim okolnostima prijatelji okoliša – ne stvaraju ni emisije plinova poput CO2 niti uzrokuju toplinsko zračenje. Temperatura vode rijeke Save na izlazu iz sustava smije biti maksimalno tri stupnja viša nego na ulasku u sustav. Nuklearke nose negativne konotacije ponajprije zbog nuklearnog oružja. 'No i havarija u Fukushimi zadala je težak udarac imidžu nuklearne industrije mada se zaboravlja istaknuti da u njoj nitko nije poginuo. Nuklearna energija odličan je medij za mistifikaciju. Ja se cijeli život školujem da bih razumio sve o nuklearnoj energiji pa mi je jasno da je to ljudima teško objasniti', rekao je naš sugovornik.

'Često se postavlja pitanje možemo li mi garantirati da se ovakve stvari kao što je otpadanje palice neće nikada dogoditi. Ne možemo. No garantiramo da imamo visokoobrazovani kadar, da imamo dobar dizajn te praćenje kojim osiguravamo da nećemo opteretiti okoliš i ljude. Mi smo ovo propuštanje na vrijeme primijetili. Nakon uočenog kvara, stručnjaci su odlučili da će palice na kritičnim mjestima koja su izložena jakim strujanjima i vibracijama zamijeniti šipkama od nehrđajućeg čelika bez goriva. Zbog toga je remont nešto dulje trajao. Počeo je 1. listopada, a dovršen je 19. studenoga. Potrošili smo četiri milijuna eura i nešto smo manje radili. To je, dakle, neki gospodarski učinak, ali ne i sigurnosni.

Čak i kada bi se jezgra otopila, NEK ima mehanizme koji bi osigurali da se ljudima ništa ne može dogoditi. U elektrani ima preko 100.000 komada opreme za koje se ne može garantirati da se nikada neće pokvariti. Međutim, Krško ima sustave kojima se to može na vrijeme prepoznati i rezervne sigurnosne sustave. To je argument koji je, nažalost, općoj populaciji teško razumjeti i prihvatiti.

'Nuklearne elektrane kroz desetljeća rada pokazale su fantastičnu učinkovitost pa su se ljudi počeli otvarati prema nuklearkama. Počelo je globalno zagrijavanje, a nuklearke tu definitivno pomažu. Međutim, onda se dogodila Fukushima koja je porušila povjerenje u znanost i njezinu primjenu. To je velika šteta. Počeli smo uvoditi besmislene kriterije, zatvarati nuklearke, vući nerazumne političke poteze', objasnio je Perharić.

Koliko je sigurna NE Krško?

'No mi stalno nadograđujemo nuklearku. Primjerice, uredili smo sustave nasipa tako da čak u poplavama Save, kakve se događaju jednom u milijun godina, cijelo postrojenje ostaje suhi otok. Ona je također građena za potrese jačine 0,3 G akceleracije tla, kakvi se u prosjeku na ovom području događaju jednom u 10.000 godina. Bolnice se obično grade za upola slabije potrese 0,15 G. Problem u Fukushimi je bio taj što su ondje bili koncentrirani na zatvaranje nuklearke koje je bilo planirano za 2012. pa nisu radili na povećanju razina sigurnosti. Da su imali opremu kakvu imamo mi, ništa se ne bi dogodilo.

Osim toga zeleni aktivisti ne vode računa o tome da i obnovljivi izvori energije utječu na okoliš. Primjerice, nedavno je u SAD-u određena prva kazna za vjetroelektranu od milijun dolara jer su na propelerima pronađeni tragovi ubijenih ptica. Rizici su civilizacijsko pitanje s kakvima moramo naučiti živjeti. Oni moraju biti takvi da ne ugrozimo budućnost generacija koje dolaze. Greenpeace i u Sloveniji želi zatvoriti elektranu. Oni valjda misle da se struja dobiva tako da se u utičnicu uključi utikač. Jak pritisak zelenih, ali i Austrije na NEK može se ponovno očekivati 2023. godine, kada bismo trebali tražiti produljenje vijeka elektrane za još 20 godina', zaključio je Perharić.

300482,298471,297287,182310
NEK je robusna, vrhunska eleketrana

Darko Kavšek, direktor kvalitete i ocjene Nuklearne sigurnosti, u svojoj je prezentaciji rekao da NE Krško spada u 25 posto najboljih elektrana svijeta. U Europi ima 185 reaktora ukupne snage 162 GWe, a još 16 je u izgradnji. Francuska iz nuklearki dobiva 77,7 posto električne energije, Belgija i Slovačka 54 posto, a Hrvatska sa svojih 50 posto udjela u NE Krško 14 posto.

Kako bi ilustrirali učinkovitost nuklearne energije, stručnjaci su novinarima podijelili paketiće s replikama tableta urana. Na njima se ističe da je energija dviju tabletica manjih od centimetra dovoljna za godišnje zagrijavanje obiteljske kuće ili automobila. Cijena je tih dviju tableta 220 kuna.

Učinkovitost i zračenje u okoliš


Kavšek je također istaknuo da se Krško stalno nadograđuje. Tako je, primjerice, proizvodnja energije sa 4,5 TWh godišnje podignuta na 5,5 TWh/god. Ova modernizacija ostvarila je povećanje proizvodnje energije za koje bi se na donjem toku Save moralo izgraditi čak šest hidroelektrana.

Istovremeno je zračenje NE Krško zanemarivo. Čovjeka priroda u prosjeku godišnje ozrači sa 2.500 mikro Sieverta, medicina sa 1.500, a NEK samo dva. Samo jedan let zrakoplovom preko Atlantika izlaže nas 20-ak puta većem zračenju.

NE Krško danas ima tri dizelska generatora koji u slučaju velike havarije sustave mogu opskrbljivati potrebnim količinama struje sve dok se potpuno ne zaustavi rad elektrane i ona ohladi. Treći, najnoviji, čija je izgradnja započeta prije Fukushime, smješten je u posebno sigurnu zgradu. Nakon Fukushime nabavljena je i dodatna mobilna oprema poput generatora na šinama i kotačima, prskalice koja može gasiti požare na visini od preko 70 metara sa slične udaljenosti, ralica, crpke, kompresori i sl. Dio te opreme može raditi na daljinsko upravljanje. Za samo sat vremena, oko cijele nuklearke može se stvoriti krug opskrbe vodom za gašenje požara ili za hlađenje reaktora.

Skladištenje nuklearnog otpada

Slovenski predstavnici u nuklearki Krško izrazili su određeno nezadovoljstvo činjenicom da se Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri uključila u pitanje rješavanja problema skladištenja nuklearnog otpada. Krško godišnje proizvede oko 35 prostornih metara otpada. On se trenutačno spaljuje u Švedskoj, a pohranjuje u posebnom skladištu na prostoru NEK-a. Njegov je kapacitet trenutačno popunjen 90 posto, a Hrvatska ima obavezu preuzeti i uskladištiti svojih 50 posto do 2023. godine. Neko su vrijeme postojali pregovori da se taj problem riješi zajednički na jednom mjestu u Hrvatskoj ili Sloveniji, međutim, slovenska je strana nedavno odlučila sama tražiti rješenje svojeg dijela. Za to već postoje projekti na području općine Krško.

Ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu i radiološku sigurnost RH Saša Medaković rekao je da je prije tjedan dana donesen zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koji predviđa izradu strategije kojom će se definirati rokovi kada, kako i koje obveze Hrvatska treba izvršiti.

'Hrvatska prati potreban tempo i skuplja financijska sredstva potrebna za rješavanje problema i trenutačno za tu namjenu raspolaže s oko 150 milijuna eura', objasnio je Medaković.

I Slovenija i Hrvatska imaju planove za daljnji razvoj nuklearnog programa, pa i gradnju novih elektrana, međutim, oni su sada na ledu zbog krize koja je u Hrvatskoj čak uzrokovala pad potrošnje električne energije. Posjet NE Krško odlično je organizirala Državna uprava za zaštitu i spašavanje Hrvatske.