INTERVIEW: NOBELOVAC SHECHTMAN

Kako Hrvatska pomoću znanosti može postati 'obećana zemlja'

Daniel Shechtman naslovna

Daniel Shechtman naslovna

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Izraelski nobelovac, kemičar Daniel Shechtman, koji je ovih dana svojim posjetom i predavanjima oduševio hrvatske znanstvenike, političare pa i učenike, u subotu je u razgovoru za tportal otkrio tajnu kako je njegova zemlja od proizvođača naranača 1948. kada je osnovana, prerasla u svjetsku ekonomsku silu, te neizravno razjasnio zašto je Hrvatska u Wikipediji okarakterizirana kao zemlja uslužnih djelatnosti, a Izrael kao država visoke tehnologije i inovacija

Poznato je da Izrael nema nekih osobitih prirodnih resursa poput plina i nafte; nema čak ni dovoljno vode. Unatoč tome ima BDP po stanovniku od 60.000 dolara, dok Hrvatska ima samo 11.000. Izrael je mala država s tek dvostruko većim brojem stanovnika od Hrvatske i površinom malo većom od trećine naše zemlje od čega je oko 60 posto pustinja. No 17. je ekonomska sila svijeta, a gospodarstvo joj se pokazalo najotpornijim na izazove krize. Prije 65 godina imao je izvoz od samo šest milijuna dolara, a danas ima 90 milijardi, gotovo pet puta veći od našeg. Drugi je u svijetu, odmah iza SAD-a, po apsolutnom broju startup kompanija, tvrtki s brzim razvojem koje se uglavnom temelje na inovacijama te prvi po ulaganju u istraživanja i razvoj - iz BDP-a izdvaja više od 4%. Hrvatska izdvaja samo 0,75% s tim da naše vlasti do 2020. planiraju rast do 1,4%. Također je prvi u broju objavljenih znanstvenih radova po glavi stanovnika, a samo u posljednjih 10 godina u tu je zemlju otišlo čak šest Nobelovih nagrada. Izrael je bio prva zemlja u kojoj su svoje prekomorske podružnice otvorile velike informatičke tvrtke poput IBM-a, Googlea, Applea, HP-a, Cisco Systemsa, i Motorole, pa je čak zaradio naziv Silikonske doline dva.

Od nedostataka stvorili smo prednosti

'Mogli bismo reći da je Izrael svojevrsno čudo; kako to objašnjavate', pitao sam nobelovca koji je netom prije početka intervjua od čelnika HAZU Zvonka Kusića dobio obećanje da će ga predložiti za počasnog člana naše akademije.

'Kada sam došao u Hrvatsku vidio sam malodušnost, iako mi nije jasno zašto', rekao je Shechtman i istaknuo da je Izrael praktički sve svoje nedostatke pretvorio u prednosti.

'Znanost i inženjerstvo danas su temelj razvoja novih tehnologija. Uz to potrebno je također imati i poduzetnički duh. Različite zemlje razvijaju različite duhove. U nekima je to primjerice duh za nogomet, u drugima za pop glazbu. U Izraelu je to poduzetnički duh. Ljude koji su dobri u znanosti i tehnologiji potiče se da otvaraju visokotehnološke startupove. To je jedan izvor napretka.

Nenad Jarić Dauenhauer

Nenad Jarić Dauenhauer

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Drugi je činjenica da imamo obaveznu vojnu službu, a većina vojne industrije danas se temelji na najvišoj tehnologiji. Ono što danas zna vojska, ne znamo čak ni mi na sveučilištima. Izrael je tako razvio tehnologije potrebne za kibernetsko ratovanje, svemirske tehnologije, satelite i sofisticirane metodologije nadzora.

Mi nemamo prirodne izvore pa je jedini način da preživimo bio da razvijemo ljudsku domišljatost. Većina nas također nema kamo otići, pa nema odljeva mozgova. To je naša zemlja; ako je ne razvijemo sami, nitko neće. Dakle, ne samo da moramo stalno braniti zemlju jer se nalazimo u neprijateljskom okruženju, već također moramo razvijati inovativnost. Nužda je majka invencije', rekao je sedamdesetdvogodišnji znanstvenik i pojasnio da je Izrael zbognedostatka vode izumio uzgoj kultura pomoću navodnjavanja kapanjem, računalno navodnjavanje, postao jedan od predvodnika u odsoljavanju, pročišćavanju i očuvanju vode kao i u razvoju solarne energije tako da danas praktički svaka kuća koristi sunčevu energiju.

'U Izraelu uzgajamo poljoprivredne proizvode sve do samih granica. Naši neprijatelji ponekada s druge strane pucaju na farmere. Stoga smo morali smisliti kako da navodnjavamo nasade, a da ne moramo često ići u njih, što je bilo moguće samo računalnim navodnjavanjem', objasnio je. U Izraelu, rekao je, postoje pustinjski krajevi u kojima ništa ne raste, no zahvaljujući tehnološkom razvoju s jedne strane ceste možete vidjeti samo pijesak, a s druge prave rajske vrtove. Postoje čak i tvornice koje uzgajaju pčele koje služe isključivo za oprašivanje, a ne za proizvodnju meda. 'Kupite kutiju pčela i pustite ih u nasade. One opraše biljke i potom uginu. Pčele ne bi mogle živjeti u pustinjskom kraju, a osim toga, kada bi radile med, netko bi mogao krasti košnice. Ovako nema interesa da ih krade', rekao je.

Kako vlasti mogu pomoći razvoj?

Pitao sam uglednog sugovornika kako vlasti mogu potaknuti razvoj inovacija.

'Vlasti mogu učiniti mnogo, pa i u Hrvatskoj. Primjerice mogu otvoriti tzv. inkubatore razvoja u kojima će biti 10-ak startupova koji će dobiti novac. Znanstvenici će se moći baviti razvojem, a ne menadžmentom. Postoje i drugi načini. 1980-ih u Izraelu je više godina postojao samo jedan poduzetnički fond, međutim, čak ni on nije prihvaćao rizike. No izraelska je vlada tada objavila stranim kompanijama da će za svako ulaganje od 100 milijuna dolara ona uložiti još 100 milijuna. Na taj način je prihvatila pola rizika. Odmah je stigla prava poplava ulaganja. Bilo je obilje novca za sve da mogu razvijati svoje startupove. Vlasti ne trebaju biti pretjerano uključene, ali trebaju dati podršku. Mi ne težimo komunizmu, već prosvijećenom kapitalizmu. Tu mora postojati prava ravnoteža između potpore i intervencije', objasnio je.

Ulagači i vlade ne smiju ograničavati znanstvenike

'U Hrvatskoj se često raspravlja o tome koliko vlasti trebaju određivati strategiju razvoja i financirati isplative projekte, a koliko fundamentalne znanosti. Jeste li vi unaprijed znali da će se vaše otkriće moći primijeniti u brojnim industrijama i što preporučujete', pitao sam.

'Vlasti širom svijeta pokazuju smjer. No kada radite znanost nikada ne znate koji će biti rezultat. Znanstvenici su ljudi slobodnog duha. Mi nismo tehničari; postoji razlika. Tehničari će napraviti ono što im kažete. No znanstvenici ponekad rade prilično ezoterične eksperimente koji nisu uvijek izravno povezani sa sponzoriranim projektima. Mi uvijek širimo polja istraživanja. Moj slučaj je bio isti. Ja sam u SAD-u na National Institute of Standards and Technology bio sponzoriran da istražujem slitine za zračnu i svemirsku industriju. I radio sam to, međutim, radio sam i slitine koje nisu bile korisne. Tako sam došao do svojeg otkrića kvazikristala za koje sam dobio Nobelovu nagradu.

Znanost stalno otkriva nove stvari upravo zato što je slobodnog duha. Sponzori su to shvatili, pa su i meni rekli da se slobodno zaigram. Znanost je najveća avantura u čovječanstvu. Čovječanstvo nikada neće znati sve. Uvijek će postojati nešto izvan horizonta bilo u makro ili mikro svijetu. To je najveća igra za odrasle. Nas plaćaju da se igramo i uživamo u tome. Ne postoji čak ni korelacija između plaće i znanosti koju radimo. Čak i da nas plaćaju manje, mi bismo još uvijek radili znanost.'

Treba 'ginuti' za dobro obrazovanje

Izrael je također poznat po vrhunskom visokom obrazovanju. Najveće izraelsko sveučilište The Hebrew University of Jerusalem stalno je među prvih 100 na svijetu, dok ih je još sedam među prvih 500. Za usporedbu Zagrebačko se na rang listama obično nalazi negdje oko 500. mjesta.

Scechtman je istaknuo da Izrael ima dobra sveučilišta, čak sedam istraživačkih, no priznao je da ima određenih problema s nižim obrazovanjem.

Rekao sam mu kako sam čuo da je uključen upravo u razvoj programa kroz koji bi već i vrtička djeca na jednostavan način učila o znanosti.

'Ja sam otac tog programa; nisam samo uključen. Ja sam mu predan. Ilustrirat ću vam koja je razlika. Jednom je kokoš predložila svinji da zajedno otvore biznis s kajganom i šunkom. Svinja je pristala. Kokoš je u tom projektu uključena, a svinja predana', našalio se svestrani znanstvenik i otkrio nam da se u slobodno vrijeme bavi čak i izradom autorskog nakita (Pogledajte video dolje).

Hrvatskoj trebaju lideri na svim razinama!

Na pitanje što treba Hrvatskoj da pokrene gospodarstvo utemeljeno na inovacijama, Scechtman je odgovorio: 'Vođe i to na svim razinama, ne samo najvišoj. Trebaju vam vođe na najnižoj, na srednjoj, visokoj i najvišoj, državnoj razini. Ne znam imate li u Hrvatskoj vođe; nisam dovoljno dugo bio ovdje da bih to mogao vidjeti. Također se trebate osloboditi korupcije', zaključio je izraelski nobelovac i za kraj druženja ponosno pokazao kravatu ukrašenu uzorcima kvazikristala. Pomislio sam da mu je to možda poklonio neki naš političar, no prevario sam se. Napravljena je za njega u Izraelu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!