Znanstvenici su otkrili da ježevi mogu čuti frekvencije do 85 kiloherca (kHz) dok je granica ljudskog sluha oko 20 kHz. To znači da bi se mogli sporazumijevati ultrazvučnim signalima koje ljudi uopće ne registriraju. 'To bi mogla biti prava prekretnica za ovu vrstu koja je u padu u Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem Europe', kaže Sophie Lund Rasmussen sa Sveučilišta u Oxfordu, voditeljica istraživanja, piše BBC.

Otkriće bi moglo pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako zaštititi ježeve od stresnih zvukova u centrima za oporavak životinja, ali i razviti zvučne uređaje koji bi ih odvraćali od automobila, kosilica i sličnih opasnosti.

Prvo istraživanje sluha ježeva

Rasmussen je željela provjeriti može li se razviti zvučno upozorenje koje bi ih držalo podalje od opasnih mjesta. 'Htjeli smo istražiti je li moguće napraviti ciljane zvučne repelente za ježeve jer njihove populacije opadaju diljem Europe. Zato smo prvi put odlučili izmjeriti sluh europskog ježa', objasnila je.

U suradnji s bioakustičarima koji proučavaju sluh životinja, znanstvenici su izradili niz zvučnih signala – kratkih impulsa i tonova – koje su puštali ježevima iz centra za spašavanje životinja dok su bili pod anestezijom.

Istodobno su mjerili reakcije mozga da bi utvrdili na koje frekvencije reagiraju. 'Otkrili smo, na moje veliko iznenađenje i oduševljenje, da ježevi mogu čuti sve do 85 kHz', kaže Rasmussen. Za usporedbu, mačke čuju do oko 45 kHz, a psi do oko 65 kHz.

Znanstvenici su izradili i 3D model ježeva uha da bi bolje razumjeli strukturu njihova slušnog sustava. Analiza je pokazala da imaju kruti lanac slušnih kostiju koji omogućuje učinkovito prenošenje vrlo visokih frekvencija, na sličan način na koji šišmiši koriste eholokaciju.

'To je nevjerojatno jer nam omogućuje da razvijemo ciljane zvučne uređaje koji odvraćaju ježeve, a koji ne bi smetali ljudima ni kućnim ljubimcima', kaže Rasmussen.

Moguća zaštita od automobila i kosilica

Svake godine tisuće ježeva stradaju u prometnim nesrećama i zbog pada populacije vrsta je uvrštena na listu 'gotovo ugroženih' na crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Rasmussen se nada da bi buduća istraživanja mogla dovesti do razvoja uređaja koji bi emitirali ultrazvučne signale i tako odvraćali ježeve od automobila, kosilica ili vrtnih trimera. Slični uređaji već se ponekad koriste u automobilima da bi upozorili veće životinje poput jelena.

No stručnjaci upozoravaju da je potrebno dodatno istražiti koliko su takvi sustavi učinkoviti. 'Ultrazvučni zviždaljke već su široko dostupne na tržištu, ali potrebno je detaljnije proučiti njihovu stvarnu učinkovitost', rekao je za BBC Mike Hawes, izvršni direktor britanskog udruženja proizvođača automobila (SMMT).

Možda razgovaraju

Rasmussen ističe da je potrebno utvrditi i koje točno vrste zvukova ježevi doživljavaju kao prijetnju. 'Jesu li to visoki prodorni zvukovi ili pulsirajući signali?' kaže znanstvenica.

Istodobno upozorava da bi takvi uređaji morali biti pažljivo dizajnirani kako ne bi otjerali ježeve iz vrtova, a oni su im posljednjih godina postali važno stanište jer im se ona u prirodi sve više smanjuju.

Novo istraživanje također otvara pitanje komuniciraju li ježevi ultrazvučnim signalima. 'Kada se dva ježa susretnu, vidi se da međusobno reagiraju. Možda je to samo zbog mirisa', kaže Rasmussen. 'Ali zamislite da cijelo vrijeme zapravo 'razgovaraju', a mi ih jednostavno ne možemo čuti.'

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Biology Letters.