'Iako može pomoći u bržem obavljanju zadataka, AI pridonosi duljim radnim danima, češćem prebacivanju između aplikacija i kraćim razdobljima usredotočenog rada', upozorili su istraživači
Zagovornici umjetne inteligencije, poput Billa Gatesa i Jensena Huanga, sugerirali su kako bi ona mogla skratiti radno vrijeme ljudi.
Čak su i kritičari, poput američkog senatora Bernieja Sandersa, ponovno pozvali na uvođenje 32-satnog radnog tjedna, s obzirom na preobrazbu tržišta rada pod utjecajem umjetne inteligencije.
No, nova istraživanja pokazuju kako ljudi koji koriste umjetnu inteligencju rade dulje od onih koji je ne koriste.
Analiza koju je objavila tvrtka ActivTrak - specijalizirana za softver za praćenje produktivnosti na radnom mjestu - otkrila je kako korisnici korisnici umjetne inteligencije dnevno rade i do 90 minuta dulje od onih koji je ne koriste.
Analiza je obuhvatila digitalne radne aktivnosti više od 9000 zaposlenika u 467 tvrtki u razdoblju od travnja do rujna.
Utvrđeno je kako radni dan korisnika umjetne inteligencije u prosjeku traje između 8,4 i 9,1 sat, dok kod onih koji ju ne koriste traje 7,6 sati.
Oni koji intenzivno koriste umjetnu inteligenciju - definirani kao zaposlenici koji je koriste više od 45 minuta tijekom najmanje pet sesija dnevno - provodili su i dodatnih 18 minuta radeći izvan redovnog radnog vremena, u usporedbi s onima koji je ne koriste.
Također su češće prelazili iz jedne aplikacije u drugu i imali kraća razdoblja neprekinutog rada u usporedbi s onima koji umjetnu inteligenciju koriste rjeđe.
'Iako može pomoći zaposlenicima u bržem obavljanju zadataka, naše istraživanje pokazuje kako ona pridonosi duljim radnim danima, češćem prebacivanju između aplikacija i kraćim razdobljima usredotočenog rada', upozorili su istraživači.
Ove je nalaze moguće tumačiti na nekoliko načina.
Primjerice, moguće je kako su zaposlenici koji su ionako radili dulje skloniji usvajanju umjetne inteligencije.
Također je moguće kako na zapravo potiče ljude na preuzimanje većeg opsega posla, kao i da dodatno vrijeme odlazi na raščišćavanje i sređivanje nekvalitetnih sadržaja koje generira umjetna inteligencija.
Drugo istraživanje, objavljeno u veljači, također sugerira kako umjetna inteligencija može navesti zaposlenike na preuzimanje većeg opsega posla.
Istraživači s poslovne škole Haas pri Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju proveli su osmomjesečnu etnografsku studiju u jednoj tehnološkoj tvrtki s 200 zaposlenika.
Otkrili su kako umjetna inteligencija zaposlenicima nije oslobodila vrijeme, već je njihov rad učinila intenzivnijim, često i bez izričitog zahtjeva poslodavca.
Iako to za poslodavce kratkoročno može izgledati kao porast produktivnosti, takav tempo dugoročno bi moglo biti teško održati, piše Gizmodo.