Jedan od najtežih slučajeva zabilježen je u Belgiji. Sandu, 34-godišnji električar čije je ime promijenjeno radi zaštite identiteta, u ožujku je radio na gradilištu Googleova podatkovnog centra u Saint-Ghislainu. Nakon gotovo deset sati rada spremao se završiti smjenu kada je dobio novi zadatak.

Trebao je provjeriti sigurnost električnih instalacija, posao koji je već mnogo puta obavljao. Tvrdi da takve zahtjeve nije mogao odbiti jer su neki radnici zbog odbijanja dodatnih zadataka ostajali bez posla. 'Nisam imao izbora. Ljudi su dobivali otkaze nakon što bi rekli ne', ispričao je novinarima.

Zaštitno odijelo nalazilo se u zaključanoj prostoriji s opremom, a odlazak po njega produljio bi posao za petnaestak minuta. Sandu ga zato nije uzeo. Kako je posvjedočio, nadređeni su mu potvrdili da je električno napajanje isključeno i prvo ispitivanje prošlo je bez problema. No kada je tijekom drugog testa spojio kabele izoliranim kliještima, pokazalo se da su instalacije pod naponom.

Uslijedio je snažan električni luk. Sandu je zadobio teške opekline lica, vrata, desnog ramena i prstiju te, kako tvrdi, u tom trenutku potpuno je izgubio vid. Bolnička dokumentacija koju su pregledali Guardian i Investigate Europe potvrđuje da mu je opečeno 12 posto tijela. Liječnici su utvrdili opekline drugog i trećeg stupnja, a Sandu je pet dana proveo u induciranoj komi u bolnici u Charleroiju.

Kada se probudio na intenzivnoj njezi, uz krevet je zatekao suprugu, a bolove je opisao kao gotovo nepodnošljive. U bolnici su ga posjetili predstavnik Googlea, predstavnik irske kompanije Dornan Engineering, koja je nadzirala njegova poslodavca, te osoba koja ga je angažirala za posao. Googleov predstavnik navodno mu je rekao da ima sreće što je preživio.

No nijedna kompanija ni izvođač radova nisu proglašeni odgovornima za nesreću. Belgijska inspekcija rada završila je istragu krajem listopada i nije utvrdila nepravilnosti. Dornan Engineering poručio je da je predan sigurnim radnim uvjetima i poštovanju radnog zakonodavstva te da nastoji iz svakog incidenta izvući pouke kako se slične nesreće ne bi ponovile.

Europa gradi stotine novih podatkovnih centara

Sanduov slučaj dio je šireg istraživanja radnih uvjeta na gradilištima podatkovnih centara u Belgiji, Švedskoj, Norveškoj i Nizozemskoj. Europa trenutačno ima više od 2300 podatkovnih centara, od čega najmanje 500 u Ujedinjenom Kraljevstvu, a stotine novih objekata nalaze se u izgradnji.

Potražnja raste zbog razvoja umjetne inteligencije i toga što ona zahtijeva sve veću računalnu snagu. Tehnološke kompanije zato ulažu milijarde eura u infrastrukturu, a sindikati upozoravaju da dio izvođača radova ostvaruje takvu ekspanziju na štetu radnika migranata.

Novinari su tijekom petomjesečnog istraživanja razgovarali s desecima radnika i pregledali dokumentaciju koja upućuje na ozbiljne ozljede, loše uvjete smještaja, nepravilnosti u isplati plaća i ograničen pristup sindikalnim predstavnicima.

Zabilježene su i nesreće sa smrtnim slučajem. U Ujedinjenom Kraljevstvu prošle godine poginuo je radnik na gradilištu podatkovnog centra, a 2024. prijavljen je smrtni slučaj na gradilištu električne podstanice namijenjene Microsoftovu podatkovnom centru.

Ozbiljne nesreće ove godine zabilježene su i na projektima u Italiji, Švedskoj, Norveškoj i Belgiji.

U Švedskoj 24 radnika dijelila jednu kuhinju

Drugi dio istraživanja vodi u švedski Gävle, grad oko dva sata vožnje sjeverno od Stockholma, gdje Microsoft širi infrastrukturu podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Riječ je o projektu vrijednom oko tri milijarde eura te on obuhvaća 130 hektara zemljišta, a s njegovom gradnjom započelo se u lipnju 2024. godine.

Na gradilištu sudjeluje velik broj izvođača i podizvođača, među kojima je i BenBau, irska građevinska kompanija koja radi u sklopu projekta što ga vodi Collen Construction. Radnici BenBaua novinarima su pokazali dokaze o uvjetima smještaja koji su, prema njihovim tvrdnjama, daleko ispod prihvatljivih standarda.

U pojedinim objektima 24 osobe dijele jednu kuhinju, a 14 muškaraca jednu kupaonicu. Radnici navode da su se žalili na štakore i druge nametnike, neispravnu ventilaciju te nedostatak grijanja tijekom oštrih švedskih zima. Tvrde da se, unatoč njihovim pritužbama, problemi nisu riješili, a takvi uvjeti brinu ih i zbog mogućnosti širenja zaraznih bolesti.

U veljači je rumunjskom radniku dijagnosticirana aktivna tuberkuloza, što potvrđuje medicinska dokumentacija koju su pregledali novinari. Ubrzo su i drugi radnici iz istog smještaja počeli pokazivati slične simptome, no nije potvrđeno da su također oboljeli od tuberkuloze.

Prema tvrdnjama radnika, BenBau je u početku o slučaju obavijestio samo osobe koje su bile u neposrednom kontaktu sa zaraženim kolegom. Potom im je, tvrde, rečeno da testiranje nije obvezno. Nakon što je oboljeli radnik hospitaliziran, u njegovu sobu smješten je drugi zaposlenik.

Guardian i Investigate Europe zatražili su informacije od švedskih nadležnih tijela. Prema odgovorima koje su dobili, nacionalnim institucijama nije bila prijavljena epidemija.

Radili i do 60 sati tjedno bez plaćenih prekovremenih

Problemi nisu ograničeni na smještaj i sigurnost.

Više od 30 radnika predalo je istraživačkim novinarima stotine obračuna plaća. Dokumenti upućuju na to da su neki radili između 50 i 60 sati tjedno, a da im prekovremeni rad nije bio plaćen. Pojedini tvrde i da nisu dobili pripadajuće naknade za godišnji odmor.

Sindikati upozoravaju da su strani radnici osobito ranjivi jer često ne poznaju dovoljno radno zakonodavstvo zemlje u kojoj rade, a egzistencija im ovisi o poslodavcu koji im ponekad osigurava i smještaj. Nekoliko dana prije objave istraživanja švedski sindikat Solidariska Byggare, koji zastupa rumunjske radnike na Microsoftovu gradilištu u Gävleu, postigao je nagodbu s BenBauom.

Prema sindikalnim predstavnicima, dogovor uključuje isplatu zaostalih plaća i omogućavanje pristupa sindikatima. BenBau tvrdi da dobrobit, zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika shvaća iznimno ozbiljno te da ima uspostavljene procedure za prijavu i istraživanje problema na radnom mjestu.

Pedeset postupaka povezanih s uvjetima rada

Prema podacima dobivenima na temelju zahtjeva za pristup informacijama, švedsko tijelo nadležno za radni okoliš od 2021. godine otvorilo je 50 predmeta povezanih s uvjetima rada na gradilištima Microsoftovih podatkovnih centara, na kojima radi više irskih izvođača.

Početkom listopada radnik je na Microsoftovu gradilištu u Gävleu propao kroz otvor na krovu tijekom održavanja ventilacijskog sustava.

Još 2021. godine na istom je projektu viličar ozlijedio nogu nadzornika, a on je potom morao na operaciju. U prijavi nesreće navedeno je da je korišten neodgovarajući stroj, da vozač nije imao potrebnu potvrdu o osposobljenosti te da plan podizanja tereta nije bio potpun, iako je prethodno odobren.

Švedsko nadzorno tijelo tada nije našlo osnovu za prijavu poslodavca državnom odvjetništvu. Collen Construction poručio je da sigurnost i dostojanstvo radnika smatra temeljnim načelima poslovanja te da iste standarde zahtijeva od svih kompanija u svom opskrbnom lancu.

Tko je odgovoran kada posao obavljaju deseci podizvođača?

Postavlja se i pitanje odgovornosti na velikim gradilištima jer tehnološke kompanije angažiraju glavne izvođače, a oni potom niz drugih tvrtki. Na Microsoftovu projektu u Gävleu sudjeluje čak 148 kompanija, među kojima je 28 izravnih podizvođača.

Takva struktura otežava praćenje radnih uvjeta i utvrđivanje odgovornosti kada dođe do nesreće ili sumnje na iskorištavanje radnika. James McCabe iz sindikata Unite, koji djeluje u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, upozorava da se slični problemi pojavljuju na više gradilišta tehnoloških kompanija.

Sindikalni predstavnici suočavaju se s preprekama pri pristupu radnicima, a postoje i ozbiljne sumnje na povrede radnih prava i iskorištavanje zaposlenika. Johan Danielsson, zastupnik u Europskom parlamentu koji radi na reguliranju lanaca podugovaranja, posebno upozorava na mogućnost širenja poslovnih praksi koje ograničavaju sindikalno organiziranje. Smatra da Europa mora spriječiti da se iza ograda velikih gradilišta stvaraju radni uvjeti koje javnost ne može nadzirati.

Što kažu Google i Microsoft?

Obje tehnološke kompanije demantiraju da njihovi izvođači toleriraju nepoštovanje radničkih prava. Google je poručio da njegovi ugovori i pravila ponašanja za dobavljače zahtijevaju poštovanje lokalnog radnog zakonodavstva, uz osiguravanje zdravih i sigurnih uvjeta rada. Kompanija tvrdi da održava dijalog sa sindikatima i strukovnim organizacijama te da se zauzima za transparentnost radnih uvjeta.

Microsoft također navodi da svojim izvođačima i dobavljačima propisuje jasne zahtjeve u pogledu sigurnosti, uvjeta rada, sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja, a pridržavanje tih pravila provjerava se različitim postupcima, uključujući revizije.

Istraživanje Guardiana i tima Investigate Europe ipak postavlja pitanje koliko su takvi mehanizmi učinkoviti kada se na jednom gradilištu izmjenjuju deseci izvođača, a radnici se zbog straha od otkaza ne usuđuju otvoreno govoriti o problemima.