Anthropic je prošlog tjedna uveo novu sistemsku uputu namijenjenu sprječavanju Claude modela da ponovno stvaraju konkretne, već postojeće videoigre. Taj bi potez tvrtku mogao zaštititi od dijela pravne odgovornosti, ali teško da će zaustaviti golemi val projekata koji uz pomoć umjetne inteligencije kopiraju igre ili ih prenose na druge platforme. Korisnik društvene mreže X poznat pod imenom 'chasm', koji se bavi dekompilacijom uz pomoć umjetne inteligencije, među prvima je krajem listopada primijetio promjenu u uputama za Claude Code. Novo pravilo, dodano oko 27. listopada, glasi:

'Stvarajte originalne igre, igre unutar određenog žanra te igre temeljene na korisnikovim vlastitim dizajnima i resursima. Nemojte stvarati rekonstrukciju konkretne postojeće igre, čak ni ako joj promijenite ime ili je nazovete originalnom.'

Portal XDA neovisno je potvrdio da se pravilo nalazi u verziji 2.1.314 izvršne datoteke Claude Codea, objavljenoj 30. listopada. Prema njegovu izvješću, pravilo 'tengu_heron_brook' u ranijim se verzijama koristilo i u druge svrhe, dok je model Claude Opus 5.5 imao i zasebne upute kojima se ograničava stvaranje kopija postojećih igara. Anthropicov inženjer Addy Osmani potvrdio je na društvenim mrežama da je tvrtka dodala dvije rečenice u upute za Claude Code na modelu Opus 5.5. Cilj je, objasnio je, usmjeriti model dalje od rekonstrukcije tuđih videoigara jer je korištenje Claudea za kršenje prava intelektualnog vlasništva protivno pravilima korištenja.

Osmani je naglasio da bi stvaranje originalnih igara, igara određenog žanra te projekata temeljenih na vlastitim dizajnima i resursima trebalo i dalje biti dopušteno. Dodao je da će tvrtka nastaviti prilagođavati pravila kako bi pronašla odgovarajuću ravnotežu. U međuvremenu je pozvao korisnike da mu se jave ako Claude odbije rad na projektu koji je njihov.

Ogroman val AI kopija

Nova Anthropicova pravila pojavljuju se u trenutku kada alati za programiranje uz pomoć umjetne inteligencije potiču lavinu projekata temeljenih na već postojećim igrama. Među njima su brzinski sastavljene kopije demonstracijskih verzija igara zbog kojih se neki razvojni programeri boje javno pokazivati svoje nedovršene projekte, kao i tisuće projekata dekompilacije i prijenosa retro igara na druge platforme, piše Ars Technica.

Procesi koji su nekoć zahtijevali mnogo vremena i mukotrpan ljudski rad sada se uz AI alate mogu provoditi višestruko brže. Ipak, iskusni programeri upozoravaju da takvi projekti, nastali takozvanim vibe codingom, često ne dosežu razinu kvalitete projekata u kojima su ljudi imali središnju ulogu. Trend je postao toliko izražen da je zajednica posvećena zahtjevonm i dugotrajnom procesu dekopilacije igara decomp.dev prošlog mjeseca najavila gašenje.

Voditelj zajednice Luke Street objasnio je da su alati umjetne inteligencije koji se brzo razvijaju narušili samu društvenu dimenziju tog procesa. Novi sudionici, napisao je, utrkuju se u prenošenju igara, često koristeći dekompilacije kojima sami nisu pridonijeli. Street je istaknuo da je decomp.dev izvorno zamišljen kao način da se dekompilacija pretvori u svojevrsnu igru u kojoj je napredak motivirao sudionike dok su ručno radili na svakom malom postotku dovršetka. Danas se, prema njegovim riječima, taj koncept pretvorio u besmislenu utrku za brojkama u kojoj pojedinci samo troše računalne resurse kako bi što prije prenijeli igru na PC, ne mareći za ostalo.

Kao pokušaj zaustavljanja plime

Anthropicov potez može se promatrati kao pokušaj suprotstavljanja valu kopiranja uz pomoć umjetne inteligencije. Ipak, teško je očekivati da će imati velik učinak.

Glavni je razlog jednostavan: korisnici koji žele kopirati igre mogu prijeći na druge napredne AI modele koji nemaju takva ograničenja. Čak i kada bi cijela industrija umjetne inteligencije zabranila takvu uporabu, programeri se uvijek mogu okrenuti jeftinijim modelima otvorenih težina čije mogućnosti ne previše ne zaostaju za najnaprednijim sustavima.

Nova bi pravila mogla imati neposredniju korist za sam Anthropic jer tvrtku štite od moguće odgovornosti za kršenje autorskih prava u takvim projektima. AI tvrtke već se suočavaju s pravnim problemima kada njihovi modeli generiraju slike temeljene na zaštićenim djelima, a Osmanijeva izjava da je korištenje Claudea za kršenje prava intelektualnog vlasništva protivno pravilima korištenja jasno pokazuje da tvrtka želi ograničiti takav rizik.

Dekompliacija koja se temelji na obrnutom inženjeringu koda u pravilu je pravno prihvatljiva ako projekt ne uključuje zaštićene izražajne elemente poput grafike i zvučnih resursa. Međutim, nema jamstva da će pojedinci koji koriste Claude za brzo stvaranje igara paziti na takve razlike, čak ni uz Anthropicove zaštitne mehanizme. S druge strane postoji opasnost da bi nova pravila mogla biti previše restriktivna i ograničiti kreativne projekte koji na neki način nadograđuju postojeća djela.

Primjer su sve popularniji projekti u kojima se uz pomoć umjetne inteligencije spajaju koncepti dviju različitih igara - primjerice, Mario se ubacuje u svijet Elden Ringa a Spider-Man u Batman: Arkham Knight. Treba li takve projekte smatrati rekonstrukcijama konkretnih postojećih igara koje bi Claude trebao blokirati ili je riječ o transformativnim djelima koja su pravno i kreativno dovoljno različita od svojih uzora? Kako pritom tretirati korištenje likova i slika zaštićenih autorskim pravima?

Slična se pitanja postavljaju i kod jednostavnijih primjera. Gdje je granica između izravne rekonstrukcije Tetrisa, koju bi nova pravila trebala zabraniti, i stvaranja nove igre u žanru Tetrisa, što bi trebalo biti dopušteno? Čak i sudovi u takvim slučajevima mogu imati poteškoća s donošenjem odluka. Očekivati da će AI model pouzdano razlikovati prihvatljive od neprihvatljivih kopija igara stoga je velik izazov, čak i uz nova pravila koja se sastoje od samo dvije dodatne rečenice.