Opća skupština Ujedinjenih naroda nedavno je izglasala rezoluciju kojom se potiče korištenje karata svijeta koje realnije prikazuju veličinu kontinenata. Za rezoluciju su bile 164 zemlje, SAD je bio protiv, a šest država bilo je suzdržano.

'Njome se ne zabranjuje Mercatorova projekcija. Isto tako se ne propisuje određena projekcija za svaku pojedinu kartu', pojašnjava za tportal Bojan Šavrič, slovenski developer softvera koji radi za američku tvrtku Esri i koautor je projekcije Jednaka Zemlja (Equal Earth) s Tomom Pattersonom i dr. Bernhardom Jennyjem.

Iako se u svom svakodnevnom poslu ne bavi direktno kartografijom, već primijenjenom matematikom, zapravo radi na matematici koja se nalazi 'iza karata', kao što su koordinatni sustavi, transformacije datuma i projekcije. Kako nam pojašnjava, u Esrijev softver ugrađuje određeni osnovni matematički koncept koji ljudi potom koriste za prostornu analizu, izradu karata i sve ostalo što se danas može raditi s prostornim podacima.

'Sa stručnog je gledišta dokument dobro sastavljen, no mediji, nažalost, pomalo pojednostavnjuju cijelu priču', ističe Šavrič pa smo ga zamolili da nam objasni ovu novu situaciju s kartama. Zašto bi UN uopće raspravljao o tome koji se prikaz koristi na njima? U kontekstu trenutnih geopolitičkih događanja u svijetu to zvuči veoma trivijalno.

Kampanja Correct the Map

Šavrič priznaje da ga je prihvaćanje rezolucije iznenadilo. Iako je kampanja Correct the Map (Ispravite kartu) prošle godine privukla veliku medijsku pozornost, nije očekivao da će dobiti toliku političku podršku. 'Nisam bio svjestan da se raspravlja o tome. Tog sam se petka ujutro probudio i čuo vijesti, a do tada nisam ni znao za to', prisjeća se.

Rezolucija, objašnjava, uvažava činjenicu da različite karte služe različitim namjenama.

'Kad sam napokon proučio rezoluciju te pogledao snimku rasprave u UN-u, kao i neke popratne materijale, bio sam zaista impresioniran time kako je tekst sročen. Vidjelo se da ne zabranjuju Mercatorovu projekciju za baš sve. I dalje priznaju važnost Mercatorovih karata za ručnu navigaciju na moru; one ostaju važne i zadržat će se u upotrebi', kaže.

Za karte svijeta ne propisuje se tako isključivo projekcija Jednaka Zemlja te se priznaju i druge koje vjerno prikazuju omjere površina. Šavrič tumači da rezolucija ne uređuje ni pitanja granica niti nalaže upotrebu neke konkretne karte. 'Nisu rekli da službeno priznaju ili nalažu upravo te karte, već govore o matematičkim načelima koja treba primjenjivati za takve svrhe', pojašnjava.

O kartama se govori u političkom kontekstu, a one su zapravo čista - matematika

Ovaj Slovenac, porijeklom iz Dobove, geodet je i kartograf. No, kako sam ističe, iako se često o kartama govori iz političke perspektive, one su zapravo veoma tehničke i matematičke.

'Dakle postoji poprilična razlika između onoga što je znanstveno i onoga što je političko. Političko uvijek nosi određenu poruku, a svaka zemlja želi imati neke svoje granice. Same karte, a osobito karte svijeta – što je i najvažniji aspekt – oblikuju našu predodžbu o tome kako svijet izgleda. Da, on je poput kugle, sfera blago spljoštena na polovima, pa je matematički potpuno nemoguće prikazati je kao ravnu plohu. To je kao da uzmete naranču i pokušate je izravnati, pretvoriti njezinu koru u ravnu površinu. Morali biste je zgnječiti, potrgati, izvesti razne takve zahvate', slikovito objašnjava naš sugovornik.

'To rješenje nije nimalo jednostavno; štoviše, matematički je i tehnički nemoguće postići savršenstvo. Kada izrađujemo karte manjih područja – poput Slovenije, Hrvatske i slično – možemo kontrolirati neželjeno rastezanje, izobličenje i slične pojave. Stoga su takve topografske karte znatno preciznije. Međutim kartiranje cijelog svijeta mnogo je složeniji zadatak jer moramo uzeti u obzir deformacije ili, preciznije rečeno, izobličenja. Kod karata svijeta – onih ravnih koje vješamo na zidove, koristimo u učionicama ili nalazimo u atlasima – nužno je primijeniti ispravan pristup.

Primjerice, Mercatorova projekcija se desetljećima dosljedno koristi i na nju su mnogi ljudi navikli. Razlog je to što su područja uz ekvator prikazana točno dok se ona udaljena od njega – prema Sjevernom ili Južnom polu – zapravo izobličuju i povećavaju. Postaju golema, što stvara drugačiju percepciju. Primjerice, Antarktika na Mercatorovoj projekciji izgleda kao ogroman kontinent. Budući da se nalazi na polu, tehnički i matematički gledano, na Mercatorovoj se projekciji projicira u beskonačnost i ispada da je riječ o beskonačno velikom kontinentu. Naravno, budući da se takve karte koriste na internetu, u medijima i drugdje, to utječe na našu percepciju svijeta.

Stoga se u kartografiji pojavila potreba za drukčijom projekcijom, osobito kada je riječ o kartama svijeta, onima statičnima, zidnima i slično. Teorijska je zamisao bila da se koriste takozvane projekcije jednake površine, dakle one koje zadržavaju stvarne omjere površina. Budući da se time očuvaju ti omjeri, dobivamo ispravan dojam veličine kontinenata. No zahtjev za očuvanjem površine nužno dovodi do određenog izobličenja oblika, stoga se dugo vodila živa rasprava o tome koju bi projekciju trebalo koristiti i razni su kartografi predlagali različita rješenja, no zapravo se nijedno od njih nije ustalilo', pojašnjava Šavrič.

Prikaz svijeta dobit ćete ovisno o tome kakvu kartu koristite. Zašto?

Dakle, ovisno o tome kakvom se kartom služite, vidjet ćete drugačiji prikaz svijeta. Kad se vozimo u automobilu i koristimo GPS, vidjet ćemo jedan način prikaza, a drugi kad se vozimo u zrakoplovu. O čemu to ovisi?

Jedina koja se donekle zadržala, otkriva nam, bila je Gall-Petersova projekcija te je dospjela u središte medijske pozornosti. No, dodaje, taj je prijedlog bio doista loš, s čime su se složili i mnogi kartografi.

'Postoje, u biti, dva razloga za to. Jedan je taj što ta projekcija čini oblike kontinenata vrlo izduženima i rastegnutima dok su na polovima jako zbijeni. Stoga to nije baš najbolji prikaz svijeta jer možemo to i bolje izvesti. Drugi razlog leži u tome što je oblik pravokutan, a kod karata svijeta zapravo bismo trebali naglasiti zakrivljenost Zemlje. Dakle potrebni su nam, takoreći, zaobljeni rubovi. Prikazujemo svijet na taj lijep, zaobljen način kako bismo – gledajući kartu na zidu – stekli dojam da je naš svijet zapravo okruglo tijelo, a ne ravna ploha', ističe naš sugovornik.

Ne postoji 'najbolji' kartografski prikaz

Upitali smo ga znači li to da ne postoji jedan kartografski prikaz koji bi bio najbolji te koji bi svijet prikazao u potpunosti i na točan način.

'Ne. Apsolutno ne. Čak i kod projekcije Jednaka Zemlja dolazi do izobličenja, tj. oblici nisu sto posto točni. Afrika je malo izdužena duž ekvatora, što se vidi na karti, a polarna područja pomalo su spljoštena te rastegnuta u smjeru istok-zapad. Ipak, to je projekcija prikladna za karte svijeta. Osmišljena je tako da oblici kontinenata i kopnenih masa budu što vjerniji stvarnosti.

No imajte na umu to da ne postoji projekcija koja bi očuvala oblike, pa ih iskrivljuje čak i ona Mercatorova. Ako pogledate kako Grenland izgleda – rašireno i izduženo na sjeveru, veliko na sjeveru – ni to nije vjeran prikaz njegova oblika na Mercatorovoj karti. Dakle ne postoji savršena projekcija, to je matematički doslovno nemoguće. Mislim da je Carl Friedrich Gauss to već matematički dokazao – da je takvo rješenje potpuno nemoguće', podcrtava Šavrič.

Tehnologija pomaže, ali ne rješava sve probleme

Kako to da ni u 21. stoljeću, uz svu tehnologiju koju imamo na raspolaganju – od satelita koji snimaju svaki komadić Zemlje, preko umjetne inteligencije i 3D printanja – ne možemo točno prenijeti izgled Zemlje na zidnoj karti.

'Jer je to matematički nemoguće', ponavlja kroz smijeh Šavrič te dodaje: 'A ako želite imati kartu svijeta – dakle kartu cijelog svijeta – jedini precizniji način da se to izvede jest da hodate uokolo s globusom, da ga držite u ruci i gledate u njega. To bi bio najprikladniji prikaz. No karte su ravne. Čak i kad gledate prikaz globusa na računalnom ekranu, ne možete vidjeti cijeli svijet odjednom jer uvijek postoji i ona druga strana kugle. A nju ne vidite. Stoga je kod karata svijeta uvijek pitanje kako ih prikazati. Zbog izobličenja zapravo morate 'otvoriti' globus, izravnati ga i prikazati tako da na karti možete vidjeti cijeli svijet u jednom pogledu.'

Je li onda razvoj umjetne inteligencije utjecao i na izradu karata?

'AI utječe, ali rekao bih da je još uvijek u povojima i još uvijek traži nadzor jer nema sve potrebno znanje i nedostaje mu mnogo komponenti. Ali to je područje u kojem se odvija istraživanje i postiže se uspjeh iz dana u dan, iz godine u godinu. Tako da ima velik potencijal, ali treba biti veoma oprezan oko toga kako se koristi', ističe Šavrič.

Kako karte nastaju?

Većina korisnika karata ne razmišlja o tome kako one nastaju i koliko je vremena i truda uloženo u to da kad ih otvorimo one ne budu samo precizne, već i da lijepo izgledaju.

'To zahtijeva mnogo truda. Sve zapravo počinje od projekcije, dakle od načina na koji ćete prikazati svijet na papiru. Riječ je o pozicijama, tome gdje želite smjestiti svoje podatke. Tada na scenu stupa projekcija i predstavlja matematički opis tog prikaza. Riječ je doslovno o matematičkim jednadžbama. Na to zatim nadograđujete prostorne podatke, odnosno određujete kakvim podacima raspolažete. To je još jedan aspekt koji zahtijeva pomnu provjeru podataka i izgledaju li ispravno.

Ako imate više slojeva različitih skupova podataka, provjeravate djeluje li sve kako treba. Slijedi dizajn karte, pri čemu birate boje, način prikaza i oznake, a njih morate pravilno rasporediti da bi skladno izgledala. Tu su i ostale brojne odluke koje treba donijeti jer je na kartama svijeta iznimno teško sve ispravno prikazati, osobito na političkim kartama, poput onih koje danas viđamo u medijima', kaže Šavrič i dodaje da je njih osmislio Tom Patterson.

Hoće li karte opstati?

Na kraju smo se dotaknuli i budućnosti. GPS i digitalne karte već su pretvorili one papirnate u gotovo zaboravljene relikte prošlosti. Sad je dovoljno upisati upit u pametni telefon i za nekoliko trenutaka dobit ćete upute kako doći do nekog mjesta. Znači li to da će i karte jednom nestati?

'Karte neće nestati, ne možemo ih tek tako zamijeniti. No ovdje u igru ​​ulazi još jedan koncept, a to su prostorni podaci. Oni se danas više ne koriste samo za izradu papirnatih karata koje se jednom upotrijebe, već i za pametne gradove, naprednu tehnologiju... ima toga još. Sva ta automatizirana vozila, digitalni blizanci... svi ti koncepti koji se danas pojavljuju zahtijevaju vrlo precizne prostorne podatke. Zbog njih, ispravnih digitalnih karata i svega što ide uz to mislim da će se otvoriti prostor za dodatna istraživanja i pitanja o njihovoj kvaliteti te tome kako ih koristimo i u koje svrhe.

Uz sve te koncepte, smatram da općenito postoji još mnogo potencijala u području prostornih podataka. To se odnosi i na geodeziju – na načine prikupljanja podataka, satelitske snimke i cjelokupnu znanost o geodeziji. Uključujem tu i kartografiju, odnosno pitanja vizualizacije: kako prikazati podatke, kako ih učiniti preglednima i estetski privlačnima? Već sam spomenuo da nam je kod web karata potrebno još tehnološkog napretka, posebice u pogledu kartografskih projekcija. Dakle još uvijek postoje područja u kojima možemo unaprijediti kartiranje i kartografiju', rekao je Šavrič na samom kraju razgovora za tportal.