Riječ je o Crvenom moru i tjesnacu Bab el Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i ključna je pomorska ruta između Azije i Europe preko Sueskog kanala. Hutisti, koji kontroliraju velik dio Jemena, od kraja 2023. godine napadaju trgovačke brodove povezane s Izraelom, a kasnije su proširili popis meta na plovila povezana sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom.

U srpnju ove godine proglasili su i pomorsku blokadu Saudijske Arabije. Zbog novih prijetnji dio brodarskih kompanija počeo je izravno kontaktirati s pobunjenicima da bi smanjili rizik od napada, piše Wall Street Journal.

Kako izgleda zahtjev za prolazak?

Hutisti su početkom 2024. godine osnovali Humanitarian Operations Coordination Center (HOCC), odnosno Centar za koordinaciju humanitarnih operacija, koji služi za komunikaciju s brodarima i provedbu ograničenja što su ih sami proglasili.

Postupak je jednostavan: kapetan šalje e-mail s podacima o brodu, vlasniku, posadi i planiranoj ruti te traži potvrdu da može proći opasnim područjem. Wall Street Journal objavio je primjer poruke poslane 16. kolovoza, u kojoj kapetan navodi da njegov brod nema nikakve veze s Izraelom, SAD-om ili Ujedinjenim Kraljevstvom.

Navodi da su vlasnik, kompanija koja upravlja brodom i njegov operater kineske tvrtke te da su svi članovi posade kineski državljani. U poruci zatim navodi točne datume i očekivana vremena dolaska na nekoliko točaka duž rute kroz tjesnac Bab el Mandeb. Potvrđuje i da će poštovati hutističku zabranu pomorskog prometa prema saudijskim lukama i iz njih, proglašenu 20. srpnja. Na kraju traži potvrdu za siguran prolazak.

Odgovor u roku 24 sata

Sudeći po prepisci koju je pregledao Wall Street Journal, hutisti, kada odluče odgovoriti, obično to učine u roku od 24 sata. Jedan od primjera koje je istražio američki list odnosi se na kineski kontejnerski brod Zhong Cheng Chang Ling, čiji je kapetan zatražio dopuštenje za plovidbu Crvenim morem, a 7. rujna dobio je odgovor hutističkog koordinacijskog centra.

Pobunjenici su mu poručili da brod može sigurno proći Crvenim morem, tjesnacem Bab el Mandeb, Adenskim zaljevom i Arapskim morem.

No uz potvrdu stigao je i niz uputa. Hutisti su zatražili da brod tijekom cijelog prolaska drži uključen automatski identifikacijski sustav AIS, koji odašilje podatke o njegovu položaju, brzini i odredištu, a posada je trebala održavati stalnu radijsku komunikaciju na pomorskom VHF kanalu 16, namijenjenom pozivima u pomoć i sigurnosnim obavijestima.

Brodu je naloženo da se drži međunarodno priznate plovidbene rute, izbjegava približavanje vojnim plovilima i brodovima s isključenim AIS-om te prijavi svaku sumnjivu aktivnost. Ako bi se plan putovanja promijenio, kapetan je o tome morao obavijestiti hutistički centar. Na kraju poruke dobio je telefonski broj za dodatnu pomoć i poziv da se pretplati na hutističke obavijesti e-mailom.

Odobrenje je vrijedilo sedam dana.

Što se dogodilo nakon odobrenja?

Kapetan broda Zhong Cheng Chang Ling rekao je za Wall Street Journal da mu je kompanija koja upravlja brodom savjetovala da kontaktira s hutistima iz opreza. Dan nakon dobivanja odgovora, 8. rujna, brod je u sustavu za praćenje plovidbe promijenio podatak o odredištu te se umjesto malezijske luke Port Klang pojavila poruka 'naoružana straža na brodu'.

Takve se poruke koriste da bi odvratile potencijalne napadače i pirate, iako sama promjena podatka ne potvrđuje da se na brodu doista nalazilo naoružano osiguranje. On je zatim prošao Crvenim morem i tjesnacem Bab el Mandeb te 11. rujna uplovio u Indijski ocean, a nakon prolaska ponovno je kao odredište naveo Port Klang.

Prema podacima o kretanju koje je analizirao Wall Street Journal, tijekom cijelog putovanja držao je uključen AIS, u skladu s uputama hutista.

Pomorske vlasti upozoravaju: Ne kontaktirajte s hutistima

Iako se dio brodara odlučuje na takav način komunikacije, međunarodne pomorske sigurnosne službe upozoravaju da to nije preporučljivo. Hutistička 'dozvola' nije međunarodno priznato odobrenje za prolazak i ne jamči sigurnost broda. Dodatni je problem to što kapetani slanjem zahtjeva pobunjenicima otkrivaju informacije koje bi se mogle iskoristiti za praćenje ili napad na plovilo.

Američka pomorska uprava MARAD u svojim sigurnosnim preporukama izričito upozorava brodove pod američkom zastavom da ne slijede hutističke upute o slanju podataka o plovidbi i uključivanju AIS-a. Štoviše, američkim brodovima savjetuje se isključivanje AIS-a tijekom prolaska opasnim područjem ako to ne ugrožava sigurnost plovidbe upravo zato što uključen sustav olakšava njihovo praćenje i moguće ciljanje.

SAD je proglasio hutiste stranom terorističkom organizacijom te protiv njih uveo sankcije. Unatoč tome, dio brodara očito procjenjuje da je kontaktiranje s pobunjenicima manje rizično od prolaska bez ikakve potvrde.

Zašto je Bab el Mandeb toliko važan?

Tjesnac Bab el Mandeb nalazi se između Jemena na Arapskom poluotoku i istočne Afrike, a predstavlja južni ulaz u Crveno more. Njime prolaze brodovi koji iz Azije putuju prema Sueskom kanalu i europskim lukama, zbog čega je riječ o jednom od ključnih uskih grla svjetske trgovine. Prije eskalacije sukoba tim je pravcem prolazio značajan dio međunarodne trgovine i pomorskog prijevoza nafte.

Napadi hutista prisilili su mnoge brodarske kompanije da izbjegavaju Crveno more i umjesto toga plove oko Rta dobre nade, na krajnjem jugu Afrike. Takva ruta može produljiti putovanje za otprilike dva tjedna te povećati troškove goriva, prijevoza i osiguranja.

Situacija se zakomplicirala kad su hutisti u rujnu zauzeli strateški važan otok u tjesnacu i dio obale, čime su ojačali mogućnost nadzora nad brodovima koji prolaze tim područjem. Nakon što su u srpnju proglasili blokadu Saudijske Arabije, promet tankera za prijevoz nafte i plina kroz Bab el Mandeb isprva se smanjio, ali je prema podacima koje navodi Wall Street Journal naknadno zabilježen djelomičan oporavak.