Pristup satelitskim sustavima postaje sve važniji u modernom ratovanju, a rat u Ukrajini pokazuje koliko se vojne operacije oslanjaju na tehnologiju koja se nalazi stotinama kilometara iznad Zemlje, piše The Guardian. Sateliti omogućuju komunikaciju između postrojbi, praćenje neprijateljskih položaja, prikupljanje obavještajnih podataka i upravljanje bespilotnim letjelicama te bi bez njih mnoge operacije na bojištu bile znatno teže.

Sve više zemalja razvija načine ometanja ili onesposobljavanja tuđih svemirskih sustava, čime se otvara nova dimenzija vojnih sukoba.

Ukrajinci pogodili rusku tvornicu raketa

Koliko je svemirska infrastruktura postala važna, pokazao je ukrajinski napad na ruski grad Samaru 15. kolovoza. Ukrajinske snage tada su projektilima Flamingo pogodile Raketno-svemirski centar Progres, jedan od ključnih pogona ruske svemirske industrije u kojem se proizvode rakete Sojuz-2.

Dva projektila pogodila su proizvodne objekte, među kojima i zgradu oznake 106A, u kojoj se sastavljaju elektroničke komponente i sustavi za upravljanje raketama, a satelitske snimke nakon napada pokazale su znatna oštećenja.

Napad je bio važan jer se rakete Sojuz koriste i za lansiranje satelita nove ruske komunikacijske mreže Rassvet. Riječ je o sustavu kojim Moskva pokušava razviti vlastitu alternativu Starlinku, satelitskoj internetskoj mreži kompanije SpaceX Elona Muska.

Rusija je ove godine već lansirala više od 30 satelita Rassvet i počela ih je, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, koristiti i za vojne komunikacije. Sustav je, međutim, još u ranoj fazi razvoja i znatno je manji od Starlinka, koji pak raspolaže s više od 10.000 satelita.

Moskva planira ubrzati njegovo širenje da bi smanjila ovisnost o stranim komunikacijskim sustavima i poboljšala mogućnosti upravljanja dronovima, prijenosa podataka i koordinacije vojnih operacija.

Ruski satelit približio se onome koji pomaže Ukrajini

Svemirsko nadmetanje ne svodi se samo na izgradnju novih mreža. U listopadu je ruski satelit Kosmos 2612 izveo niz manevara u neposrednoj blizini komercijalnog radarskog satelita ICEYE-X36, povezanog s finskom kompanijom ICEYE, čije se tehnologije koriste za izviđanje u korist Ukrajine.

Prema podacima tvrtki koje prate kretanje objekata u orbiti, ruski satelit približio se drugome na udaljenost od svega nekoliko stotina metara, a stručnjaci su upozorili da takvi manevri predstavljaju sigurnosni rizik, iako nije potvrđeno da je ruski satelit pokušao napasti ili oštetiti drugu letjelicu.

Elena Grossfeld, stručnjakinja za svemirsku sigurnost sa Švedskog obrambenog sveučilišta, kaže da takvi incidenti pokazuju koliko su svemirski sustavi postali važni za vojne operacije. 'O svemirskom ratovanju govorilo se kao o budućnosti. Ali mi smo već u toj budućnosti', rekla je za Guardian.

Kako navodi, jedan od mogućih ciljeva približavanja ruske letjelice mogao je biti prisiljavanje drugog satelita na promjenu putanje jer takvi manevri troše gorivo i mogu skratiti njegov radni vijek.

Rusija koristi i druge metode ometanja svemirske infrastrukture, među kojima su ometanje komunikacijskih i navigacijskih signala te privremeno zasljepljivanje optičkih senzora satelita laserom. Ometanje GPS signala već je izazivalo probleme civilnom zrakoplovstvu u baltičkoj regiji.

Ukrajina razvija odgovor na Orešnik

Prijetnju Ukrajini predstavljaju i ruski balistički projektili Orešnik, koje je Moskva već koristila u napadima, jer njihova putanja prolazi kroz područja iznad najvećeg dijela Zemljine atmosfere, nakon čega se odvajaju bojeve glave koje se velikom brzinom spuštaju prema ciljevima.

Zbog takvih karakteristika njihovo presretanje iznimno je zahtjevno, a Ukrajina nastoji razviti vlastite sustave sposobne za djelovanje na vrlo velikim visinama, izvan atmosfere.

Fedir Venislavski, predsjednik pododbora za državnu sigurnost u odboru za obranu ukrajinskog parlamenta, izjavio je za Guardian da je Ukrajina već provela tri testiranja takvih sustava.

'To je prioritet. Već smo pokazali lansiranje sustava za djelovanje izvan atmosfere i sada želimo vidjeti možemo li pokrenuti njihovu proizvodnju', rekao je. No priznao je da će financiranje biti jedan od najvećih problema, s obzirom na goleme troškove rata.

Kijev želi vlastiti Starlink

Uz razvoj proturaketne obrane, Ukrajina pokušava smanjiti ovisnost o američkoj satelitskoj tehnologiji. Koliko je ta ovisnost problematična, pokazalo se u listopadu, kada je SpaceX ograničio rad pojedinih terminala sustava Starshield tijekom kretanja velikim brzinama.

Ograničenja su poremetila neke ukrajinske operacije dronovima, a ukrajinski dužnosnici tvrdili su da o promjenama nisu bili unaprijed obaviješteni. U međuvremenu je rad sustava normaliziran. Ukrajina zato želi izgraditi svoju komunikacijsku mrežu jer bi joj to omogućilo veću neovisnost u vojnom zapovijedanju i prijenosu podataka.

Prvi konkretan korak napravljen je 1. listopada, kada je ukrajinska tehnološka kompanija HIMERA, u suradnji s danskim proizvođačem satelita GomSpace, lansirala pokusni satelit Obria Nano. Kompanije su 27. listopada potvrdile da satelit uspješno radi u orbiti te da se provode testiranja tehnologije za buduću neovisnu ukrajinsku komunikacijsku mrežu.

Projekt dugoročno predviđa razvoj satelitskog sustava koji bi omogućio pokrivanje ukrajinskog teritorija i smanjio oslanjanje na vanjske pružatelje komunikacijskih usluga.

Victoria Samson, voditeljica programa za svemirsku sigurnost u američkoj organizaciji Secure World Foundation, upozorava da se posljednjih godina povećao broj država i privatnih kompanija koje koriste svemirsku infrastrukturu.

Raste i njezina vojna važnost. Dok su se države nekada uglavnom oslanjale na vlastite državne satelite, danas velik dio ključne infrastrukture pripada privatnim kompanijama poput SpaceX-a, no rat u Ukrajini pokazao je prednosti takvog modela, ali i njegove slabosti. Kada vojna komunikacija ovisi o komercijalnom pružatelju usluga, poslovne ili političke odluke te kompanije mogu izravno utjecati na operacije na bojištu.

'Svi sada žele svoju verziju Starlinka, uključujući Europljane', rekla je Samson.