zemljin plašt

Ima li Zemlja doista dva lica, kako tvrde australski istraživači, objašnjava geofizičar Tkalčić

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 03.07.2020 10:46
  • Objavljeno 03.07.2020 u 10:46
Ovako otprilike izgleda unutrašnjost našeg planeta

Ovako otprilike izgleda unutrašnjost našeg planeta

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

Istraživanje vođeno sveučilištem New Curtin otkrilo je kako su stijene iz Zemljinog plašta povezane sa stvaranjem i raspadom superkontinenta i superoceana u posljednjih 700 milijuna godina

Međunarodno Istraživanje, predvođeno stručnjacima s australskog sveučilišta New Curtin otkrilo je da su stijene iz Zemljinog plašta povezane sa stvaranjem i raspadom superkontinenta i superoceana u posljednjih 700 milijuna godina. Ukratko, smatraju oni, Zemlja zapravo ima dva različita 'lica'.

Istraživanje, objavljeno u vodećem časopisu Nature Geoscience, ispitalo je kemijski i izotopski sastav stijena nastalih tisućama kilometara ispod površine ne bi li bolje razumjeli kako Zemljin plašt reagira na kretanje ploča blizu njegove površine.

Glavni autor dr. Luc-Serge Doucet vjeruje da je Zemljin plašt trenutno podijeljen u dvije glavne domene, afričku i pacifičku. O njihovom nastanku i povijesti malo se zna, a obično se pretpostavlja da su kemijski jednaki.

Računalni model Zemlje s hladnim plaštom i vrućom jezgrom

Računalni model Zemlje s hladnim plaštom i vrućom jezgrom

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

Istraživači su proučavali metale - olovo, stroncij, neodimij... - s vulkanskih otoka, od Havaja u Tihom oceanu do otoka La Reunion u Indijskom oceanu. Otkrili su da je afrička domena bogata materijalima, povezanim s nastankom i raspadom superkontinenta Pangea. Takve karakteristike nisu uočene u pacifičkoj domeni.

Ispada da Zemlja ima dva kemijski različita hemisferna lica, a granica se površinski provlači duž pacifičkog vatrenog prstena.

Kontinenti prije 150 milijuna godina

Kontinenti prije 150 milijuna godina

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

Profesor Zheng Xiang Li, voditelj istraživačke grupe Earth Dynamics, dvije kemijski različite hemisfere objašnjava različitim evolucijskim procesima dviju domena.

'Afrički plašt sadržava kontinentalne materijale stare do 600 milijuna godina. Međutim, pacifički plašt zaštićen je od prodora takvih materijala', rekao je Li.

U ovom istraživanju surađivali su i znanstvenici iz Egipta, Kanade, Belgije i Kine, a što su zapravo otkrili, objašnjava i Hrvoje Tkalčić, australski geofizičar hrvatskog podrijetla, izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri.

'Proučavajući tomografske slike, seizmolozi su odavno otkrili da se u donjem dijelu plasta, na granici sa Zemljinom jezgrom, prostiru dva velika volumena ili domene koje odgovaraju sporijem širenju valova', kaže Tkalčić, objašnjavajući kako se tomografija radi iz vremena i amplituda seizmičkih valova koji se šire od potresa do seizmičkih postaja kroz unutrašnjost Zemlje.

Hrvoje Tkalčić na Wave Rocku u zapadnoj Australiji

Hrvoje Tkalčić na Wave Rocku u zapadnoj Australiji

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: N.N.

'Jedna od tih domena je afrička, a druga pacifička. Jednostavno govoreći, one predstavljaju vrući materijal koji se s granice jezgre i plašta uzdiže do Zemljine površine. Takozvane vruće točke, koje se na površini Zemlje manifestiraju kao vulkani, poput Havaja i Reuniona, vertikalno su povezane s tim domenama iz donjeg plašta', objašnjava Tkalčić.

Ovaj rad bazira se na hipotezi, utemeljenoj na geokemijskim podacima, da postoji dihotomija materijala donjeg plašta, povezana s ciklusom tektonike ploča.

Nastanak i nestanak superkontinenta Pangea

Nastanak i nestanak superkontinenta Pangea

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

'Subdukcija je proces u kojem hladne litosferske ploče, hladne u usporedbi s okolnim materijalom plašta Zemlje, tonu do granice plašta i jezgre zapravo oblikuju geometriju afričke i pacifičke domene', kaže Tkalčić.

Prema autorima, afrička domena počela se formirati ranije i povezana je s formiranjem i raspadom superkontinenata Rodinije, dakle prije 1100 do 900 milijuna godina, i Pangee iz razdoblja prije 335 do 175 milijuna godina. Za pacifičku domenu nema takvih dokaza.

'Geokemijski podaci kojima su se autori služili sastoje se od mjerenja radioaktivnih izotopa na bazaltnim stijenama oceanskih otoka povezanih s 'vrucim točkama'', objašnjava Tkalčić. Ti geokronološki podaci na površini zapravo su proxy onoga što se nalazi dublje u plaštu i omogućavaju prostornu i vremensku rekonstrukciju oblika afričke i pacifičke domene iz donjeg plašta.

Istraživački brod Investigator u južnim morima

Izvor: Društvene mreže / Autor: CSIRO

Da nije bilo pandemije, profesor Tkalčić danas bi plovio južnim morima i postavljao mrežu seizmografa duž oceanskog dna blizu oceanskog hrpta i otoka Macquarie. Cilj tog projekta bio je i ostao istražiti zbog čega se baš tamo događaju najveći potresi na svijetu i rađa li se možda nova subdukcijska zona. Projekt zasad miruje i ne zna se kad će se nastaviti..

'Jako je neizvjesno. Zatvorene su unutrašnje granice s Tasmanijom, a iz tamošnje luke prema Južnom polarnom oceanu trebali bi isploviti sredinom rujna', nada se Tkalčić. Zatvorene su i međunarodne granice Australije, a nekoliko članova posade bi trebalo stići iz Europe, Amerike, Kine, s Reuniona...

'Marine National Facility, koji nam je dodijelio istraživački brod Investigator, baš ovih dana odlučuje o sudbini naše i ostalih ekspedicija', otkriva Tkalčić uz obećanje da će se javiti čim se stvari pomaknu s mrtve točke.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!