FASCINANTNA BAŠTINA

Hrvatsko podmorje skriva jedinstveno blago

Podmorska arheologija u HR 00a

Podmorska arheologija u HR 00a

Izvor: tportal.hr / Autor: Francuski institut u Zagrebu i db

Hrvatsko podmorje bogato je arheološkim nalazima arhitekture i potonulih brodova koji pokazuju da je ovaj dio Mediterana još od vremena kasnoantičke Grčke i Rima imao razvijeno pomorstvo, naselja i gospodarske aktivnosti vezane uz more

Ovu činjenicu jasno potvrđuju dva zanimljiva područja novijih podmorskih istraživanja: brodova na nalazištima Pakoštana i Caske te građevina na nalazištima Poreštine, istaknuto je u utorak na otvaranju izložbe o hrvatsko-francuskoj arheološkoj suradnji u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu.

'Arheologija brodova bila je dugo godina zapostavljena tema u hrvatskoj arheologiji, unatoč vrlo, vrlo bogatoj povijesti hrvatskoga pomorstva', rekla je u svojem izlaganju Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru. 'Profesor Zdenko Brusić proveo je krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća nekoliko istraživanja na temu arheologije brodova na području Nina i Zatona. Radio je na tzv. šivanim brodovima Liburna koji su ovdje bili vrlo aktivni još u rimsko doba te na nalazu starohrvatskih brodova u Ninu koji je jedini prošao fazu konzerviranja broda i izlaganja u ninskom muzeju. No nakon 1974. sve kao da je stalo.'

Ova situacija posljednjih se godina ipak mijenja nabolje, osobito zahvaljujući uspostavi hrvatsko-francuske arheološke suradnje, ali i uključivanja stručnjaka iz drugih zemalja.

Posebno je plodna kooperacija koja je 2007. uspostavljena s francuskim Centrom Camille Jullian nakon što je u uvali Caska na Pagu 2005. otkriven velik broj arheoloških ostataka povezanih s naseljem Cissa. U njemu je, među ostalim, bio smješten stambeno-gospodarski kompleks senatorske obitelji Kalpumijevaca koji u 1. st. po. Kr. spominje Plinije Stariji.

Na tom nalazištu pronađena je jedinstvena brodska olupina iz 1. ili 2. st. po Kr. duga 10-ak metara, koja je bila izgrađena šivanjem, odnosno spajanjem dijelova oplate pomoću konopa od biljnih vlakana. Ovu tehniku koristile su prije Rimljana zajednice nastanjene duž istočne jadranske obale, a ona se u našim krajevima zadržala i više stoljeća nakon što je napuštena u drugim dijelovima Mediterana.

Zadarska arheologinja, podrijetlom iz Zagreba, izjavila je za tportal da je zadovoljna angažmanom i financijskom potporom Ministarstva kulture očuvanju nalaza, međutim smatra da bi se u istraživanja trebalo više uključiti Ministarstvo znanosti.

'Lokaliteti se otkrivaju stalno, tu smo stvarno sjajni. U posljednjih 30 godina udvostručili smo njihov broj. Znamo da ih ima još mnogo. Međutim, problem je u tome što je za očuvanje tolike goleme građe potrebna mudra zaštita, odnosno treba voditi znanstvena istraživanja da bi se znalo što štititi. Tu je prvi problem financijski, ali mislim da on nije i glavni jer se novca, kad treba, može naći. Drugi, ali važniji, je da ne postoji kultura sustavnih istraživanja u Hrvatskoj. Danas se kod nas previše vodi računa o sustavu zaštite, a premalo o znanstvenom istraživanju baštine. Tome bi se moglo doskočiti kada bi se unutar sveučilišta razvio aspekt istraživanja pomorske arheološke baštine', objasnila je Irena Radić Rossi.

Jedinstvena tvornica keramike na Jadranu

Francuski institut u Zagrebu i db

Francuski institut u Zagrebu i db

Izvor: tportal.hr / Autor: Francuski institut u Zagrebu i db


Vladimir Kovačić iz Zavičajnog muzeja Poreštine predstavio je vrlo zanimljiva nalazišta arhitekture otkrivena posljednjih 15-ak godina u okolici Poreča, među kojima se posebno ističe rimska keramičarska radionica u Loronu. Riječ je o jedinstvenom primjeru radionice koja je bila vrlo funkcionalno uređena i opremljena nizom keramičarskih peći, golemim prostorijama na stupovima namijenjenim sušenju amfora, prostorima za skladištenje i hidrauličkim napravama. U njoj se nije proizvodila samo keramička ambalaža, već i uporabni predmeti poput vrčeva i crepova. Bila je specijalizirana za trgovinu uljem koje se izvozilo prema Italiji i Dunavu, no iz nje su u svijet kretali i riblji umaci i vino. Njezini vlasnici bili su znameniti uglednici Rimskoga Carstva poput Mesaline i carevi poput Domicijana, Trajana i Hadrijana.

U istraživanju ovog kompleksa, jedinstvenog na cijelom Jadranu, sudjelovali su i Sveučilište u Padovi, Francuska škola u Rimu te Centar Camille Jullian.

Na Poreštini, u Kupanji, pronađeno je i jedno od najvećih ribogojilišta u rimskome svijetu. Uzgojenu ribu konzumirali su istarski posjednici, no ona je također u brodovima-vivarijima izvožena za potrebe italskih gozbi, a ponekad je prerađivana i u vrlo cijenjene umake koji su se temeljili na fermentaciji.

Kovačić ističe da su na Poreštini otkrivena iznimna arheološka bogatstva koja je potrebno istražiti i očuvati za buduće naraštaje.

O predstavljenim lokalitetima na francuskom je jeziku već izdana impresivno ilustrirana knjiga koja bi uskoro trebala biti objavljena i na hrvatskom. Nju je sinoć predstavio ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Ante Rendić Miočić.

U fascinantnoj galeriji fotografija koje nam je za ovu priliku na raspolaganje dala hrvatsko-francuska kolaboracija pogledajte kakva se sve blaga kriju uz naše obale - na Poreštini i uz obale Paga. Snimke su sastavni dio postava izložbe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi