Venecija je danas poznata po kanalima, gondolama i građevinama koje se uzdižu iz mora, no prije više tisuća godina krajolik na kojem se nalazi izgledao je potpuno drukčije. Područje današnje Venecijanske lagune nekoć je bilo suho kopno, kilometrima udaljeno od tadašnje obale Jadrana. Novo istraživanje otkriva kako je postupno podizanje razine mora preoblikovalo čitav sjeverni Jadran, uključujući dijelove današnje Hrvatske, Slovenije i Italije
Međunarodni tim znanstvenika, predvođen Samueleom Ongarom sa Sveučilišta u Southamptonu, rekonstruirao je promjene krajolika tijekom razdoblja od približno 5000 godina, između 9000. i 4000. godine prije Krista. Rezultati, objavljeni u znanstvenom časopisu Quaternary Science Reviews, pokazuju da su se na mjestima na kojima se danas prostire more nekoć nalazile ravnice, močvare, riječne delte i lagune kojima su se kretali naši pretpovijesni preci, prenosi Guardian.
Znanstvenici su do tih zaključaka došli kombiniranjem seizmičkih mjerenja, podataka o sedimentima s morskog dna i računalnih modela promjena razine mora. Tako su uspjeli rekonstruirati izgled područja koja su danas skrivena pod morem.
vezane vijesti
-
![Industrija na testu: Prihodi skočili 14 puta, gubitak 80 milijardi. Sprema li se najveći balon ili najveći posao desetljeća?]()
Industrija na testu: Prihodi skočili 14 puta, gubitak 80 milijardi. Sprema li se najveći balon ili najveći posao desetljeća?
-
![Veliko otkriće u Africi: Znanstvenici pronašli nove tragove naših predaka stare dva milijuna godina]()
Veliko otkriće u Africi: Znanstvenici pronašli nove tragove naših predaka stare dva milijuna godina
-
![Zapošljavaju AI umjesto ljudi? Microsoft dijeli otpremnine za četvrtinu radnika]()
Zapošljavaju AI umjesto ljudi? Microsoft dijeli otpremnine za četvrtinu radnika
More je potopilo čitave krajolike
Prije više od 10.000 godina obala sjevernog Jadrana nalazila se puno dalje od današnje. Područje Venecijanske lagune bilo je kopno, a današnji Trst nalazio bi se na uzvisinama s pogledom na močvare i lagune. No kako se završetkom posljednjeg ledenog doba podizala razina mora, krajolik se postupno mijenjao: more je prodiralo sve dublje u kopno, potapalo ravnice i stvaralo nove močvare, pješčane sprudove i lagune.
Istraživači su utvrdili nekoliko razdoblja osobito brzog porasta razine mora, a ona je u pojedinim fazama rasla i do 25 milimetara godišnje. Jedna od najvećih promjena dogodila se između približno 7800. i 6600. godine prije Krista, kada se podignula za ukupno osam metara te je more je pritom neprestano stvaralo nove obalne krajolike i zatim ih ponovno potapalo.
Nakon 6000. godine prije Krista uslijedio je novi veliki porast, a oko 5800. godine prije Krista počeli su nastajati temelji laguna i obalnog krajolika kakav danas poznajemo.
Kako su se ljudi prilagođavali?
Promjene nisu utjecale samo na izgled obale, već su mijenjale i život ljudi koji su tada naseljavali sjeverni Jadran. Mezolitički lovci i sakupljači morali su se prilagođavati nestajanju poznatih područja za lov, ribolov i prikupljanje hrane. Kako je more prodiralo u kopno, mijenjali su se položaji naselja, dostupnost prirodnih resursa i životinjska staništa.
Takve su promjene mogle utjecati i na kasniji razvoj neolitičkih zajednica, uključujući postupni prijelaz prema poljoprivredi i trajnijim naseljima.
Znanstvenici ističu da su potopljeni krajolici važan, ali još nedovoljno istražen dio europske prapovijesti. Na morskom dnu mogu nalaziti tragovi koji će pomoći da bolje razumijemo gdje su naši preci živjeli, kako su se kretali i na koji su se način prilagođavali promjenama okoliša.
