U razmaku od samo četiri minute dogodila su se dva praska gama-zračenja, no ono što otkriće čini posebno zanimljivim jest činjenica da pripadaju dvjema različitim vrstama tih eksplozija.

Događaj označen kao GRB 160425A zabilježen je 25. travnja 2016. godine, a rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Astronomy.

Kako pojašnjavaju u istraživanju, prasci gama-zračenja (GRB) među najsnažnijim su eksplozijama u svemiru. Riječ je o kratkotrajnim izbojima iznimno energičnog zračenja koji se dijele na kratke, što traju manje od dvije sekunde, i duge, koji traju dulje od dvije sekunde.

Kratki se najčešće povezuju sa sudarima i spajanjem neutronskih zvijezda ili drugih kompaktnih nebeskih tijela, dok dugi obično nastaju pri kolapsu jezgre masivnih zvijezda, odnosno tijekom eksplozija poznatih kao supernove.

No, u ovom slučaju astronomi su zabilježili nešto što bi moglo prisiliti znanstvenike da preispitaju sve što znaju o prasku gama zračenja.

Dva praska, dva različita podrijetla

Prvi prasak, označen kao G1, trajao je samo 1,7 sekundi i prema obilježjima odgovara kratkom prasku, kakav se povezuje sa spajanjem kompaktnih nebeskih tijela. Nakon stanke od približno četiri minute uslijedio je G2, koji je trajao 51,2 sekunde i pokazao obilježja dugog praska, povezanog s kolapsom masivne zvijezde.

Svjetlost ovog događaja do Zemlje je putovala oko 5,5 milijardi godina. To znači da se eksplozija dogodila mnogo prije nastanka Sunčeva sustava.

Istraživači smatraju da je vrlo malo vjerojatno da su se dva neovisna praska slučajno dogodila gotovo istodobno i u istom smjeru. Zbog toga pretpostavljaju da oba imaju zajedničko podrijetlo, iako zasad ne mogu objasniti kako je do njih došlo.

Pet mogućih objašnjenja, ali nijedno nije uvjerljivo

Znanstvenici su razmotrili pet mogućih scenarija. Među njima su mogućnost da su se dva neovisna događaja slučajno poklopila, da su se dogodila na različitim mjestima unutar iste galaksije ili da je riječ o neuobičajenoj varijanti samo jedne od poznatih vrsta praska gama-zračenja.

Razmatrali su i mogućnost da je prvi, kraći prasak bio svojevrsna najava glavne eksplozije umiruće masivne zvijezde. Posljednja hipoteza predviđa da su oba izboja nastala u istom sustavu nebeskih tijela, ali mehanizam koji bi to objasnio zasad nije poznat.

Nijedno od tih objašnjenja ne uklapa se potpuno u opažene podatke.

'To je težak dio. Iscrpili smo sve mogućnosti', rekao je za ScienceAlert Bing Zhang, astrofizičar sa Sveučilišta u Hong Kongu i jedan od autora istraživanja. Dodao je da svaki od predloženih scenarija nailazi na ozbiljne poteškoće te da ga je ovaj slučaj posebno zaintrigirao nakon više od dva desetljeća istraživanja praska gama-zračenja.

Otkriće tako otvara pitanje treba li preispitati postojeću podjelu tih kozmičkih eksplozija i teorije o njihovu nastanku.