IZIGRAVANJE SUSTAVA

Fakulteti žure podijeliti zvanja prije strožih kriterija

Damir Boras

Damir Boras

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Boris Kovacev

Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. Damir Boras sazvao je za petak hitnu izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća koja bi nekim profesorima i novacima trebala omogućiti da preduhitre strože kriterije za napredovanje kakve propisuju nedavno promijenjena i značajno pooštrena pravila igre

'Poštovani kolegice i kolege, s obzirom da novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja stupa na snagu 9. ožujka, a donesen je suprotno mišljenjima Područnih vijeća za društvene, odnosno humanističke znanosti, namjeravam sazvati izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća za petak, 8. ožujka u 9,00 sati. Na njoj bi mogli započeti postupke izbora u znanstvena zvanja (po starom pravilniku) za sve koji za to imaju uvjete (od novaka do znanstveno-nastavnog osoblja) i to na vlastiti zahtjev', stoji u mailu koji je na brojne adrese odaslao dekan.

Slične pozive na izvanredne sjednice uputila su znanstvena vijeća uglavnom svih filozofskih i ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj.

Vijeće FFZG-a još je 26. veljače izrazilo svoje nezadovoljstvo novim Pravilnikom te zatražilo tri stvari:

1. Smjenu prof. dr. sc. Maje Vehovec, predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost koje je autor Pravilnika;

2. Poništenje Odluke o donošenju Pravilnika o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja;

3. Poništenje Odluke o imenovanju članova novih područnih znanstvenih vijeća i matičnih odbora.

U čemu je problem?

Najviše prigovora protiv novog pravilnika dolazi iz redova humanista, odnosno društvenjaka koji smatraju da se kriteriji za njihovo napredovanje ne mogu izjednačiti s onima u prirodnim znanostima. Naime, oni ističu da pred njih nema smisla postavljati isti zahtjev da svoje radove objavljuju u relevantnim svjetskim časopisima iz dva razloga: zbog nezainteresiranosti inozemne znanstvene javnosti za naše lokalne teme, te zbog opasnosti da hrvatski jezik izumre kao jezik znanosti.

U tome svakako ima istine, no s druge strane kritičari (pogledajte polemiku na stranicama znanstvenog portala Connect) su uvjereni da se neki neproduktivni znanstvenici skrivaju iza ovih teza, ali i da se spomenuti problemi mogu riješiti. Primjerice, domaći časopisi mogli bi se profilirati kao svjetski relevantni kao što je to svojevremeno uspjelo Croatian Medical Journalu možda ponajprije zahvaljujući strogoj uređivačkoj politici. Ovako, ističu neki, za neprepoznatljivost naših humanista u svijetu najodgovornija je loša te čak ponekad negativna selekcija. Naime, hrvatski humanisti i društvenjaci do sada su si u znanstvene radove mogli računati tekstove objavljene u studentskim časopisima, u dnevnim listovima ili pak u domaćim časopisima u kojima su nerijetko bili urednici oni sami ili njihovi prijatelji i mentori. Osim toga, ističu neki, novi pravilnik ne odgovara Filozofskom fakultetu u Zagrebu jer se veliki dio humanističkih časopisa izdaje ili ima uredništvo na njemu. Stoga je imao gotovo monopol, a time i ključnu ulogu u napredovanjima i izborima u zvanja. Novi pravilnik to otežava, pooštrava kriterije i potiče objavljivanje u relevantnim časopsima tako što ih više vrednuje. Negativna selekcija bila je omogućena i time što su akademski moćnici poput rektora, dekana i njihovih bliskih suradnika kroz matične odbore mogli značajno utjecati na razvoj karijera znanstvenika u svojim institucijama pa su lojalnost i poslušnost mogli biti važniji kriteriji od izvrsnosti.

Akademski nepotizam

Jedan od suautora Pravilnika, dr. sc. Maja Vehovec, smatra da bi svaki pokušaj podizanja kriterija izazvao slične burne reakcije zato što je kvaliteta rezultata u određenim znanstvenim poljima vrlo različita te zbog toga što se u društvenom i humanističkom području izrazito produbio međugeneracijski jaz.

'Mladi znanstvenici spremniji su uhvatiti se u koštac s međunarodnom konkurentnošću, a stariji su već razvili svoje karijere po uvjetima koji su vrijedili ranije i u društvenim uvjetima koji su se bitno promijenili u posljednjih nekoliko desetljeća', objasnila je za tportal Vehovec koja ističe da su mnogim predvodnicima naše akademske zajednice podjednako problematične odluke Nacionalnog vijeća o imenovanju članova novih područnih znanstvenih vijeća i matičnih odbora.

Naime, njihov izbor provodi se prema Pravilniku o ustroju i radu područnih znanstvenih vijeća i matičnih odbora, a on je odlukom Nacionalnog vijeća za znanost ovih dana doživio izmjene prema kojima članovi matičnih odbora ne mogu biti državni dužnosnici, rektori, dekani, ravnatelji i njihovi zamjenici.

'Ovakva izmjena Pravilnika ne odgovara dugogodišnjim ustaljenim navikama, jer su u matičnim oborima sudjelovali članovi uprava sveučilišta i fakulteta te državni dužnosnici. Takvi članovi imali su potencijalno veliku moć jer su bili u situaciji da mogu upravljati svim vidovima radne i znanstvene karijere kandidata. Zbog toga su oni znanstvenici koji su imali drugačije mišljenje u radnom okruženju od svojih pretpostavljenih razumljivo morali šutjeti jer im je karijera ovisila o odlukama članova tog tijela', objasnila je Vehovec.

Ova nova akcija na fakultetima podsjeća na prošlogodišnju u kojoj su brojnim profesorima starijima od 65 godina po hitnom postupku produženi ugovori nakon što je resorno ministarstvo donijelo pravilo da se to čini samo u izuzetnim situacijama kada su oni matičnim institucijama uistinu neophodni, a da u protivnom idu u mirovinu. Istina je da zakon dozvoljava provođenje ovakvog izbora na brzinu, međutim, moglo bi se raspravljati koliko je ono etički ispravno, osobito ako će se u ovom procesu stara pravila iskoristiti za preskakanje u zvanju - izravno s položaja asistenta do zvanja stalnog profesora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!