Umjetna inteligencija (AI) već mijenja društvo i gospodarstvo a u emisiji 'Otvoreno' na HRT-u raspravljalo se ne samo o tim promjenama već i o očekivanjima od zakonodavnog okvira.

Kako prenosi hrt.hr, Siniša Krajnović, Predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle je govoreći o zakonodavnom okviru naveo kako 'ne lutamo bespućima, ali još uvijek nismo došli do optimalnog rješenja'. Upozorio je da AI kao jedna od presudnih tehnologija suvremenog doba mora biti regulirana. Iako se optimum još traži, EU regulative kaže, idu u tom smjeru.

'Interes svih kompanija i društva je isti. Trebamo napraviti kvalitetnu regulaciju koja osigurava brze inovacije, ali istodobno sprječava rizike koji postoje. Umjetna inteligencija možda je najvažnija tehnologija u povijesti ljudske civilizacije', naveo je Krajnović.

Amerika, Kina i EU: Drukčija regulativa, drukčiji mentalitet

Stjepan Picek, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva naveo je da Europa, SAD i Kina imaju drukčije pristupe AI-ju, a ključnu odrednicu kroz koju je naveo razlike je pitanje sigurnosti.

'Američke i kineske kompanije drugačije su nastrojene i zbog regulative i zbog mentaliteta. Fokusirane su na brži razvoj uz manje provjera kako sustav radi. S te strane konkurentnost je najvažnija. U Europi se pazi da je ono što se razvija sigurno. To je riješeno na više razina, ali onda imamo sporiji razvoj. Europa više gleda na sigurnost, a ostale zemlje više na konkurentnost', objasnio je.

Dodao je i da je kroz zadnjih 10 godina AI postao dio svakodnevice, a dok su je prije koristili samo stručnjaci i pojedine tvrtke, danas je svi koristimo. Upravo je zbog toga sigurnosno pitanje ključno.

'Ta tehnologija prisutna je u svakoj pori našeg društva', upozorio je Picek.

Obilje lažnih AI sadržaja nakon utakmice Hrvatske i Portugala

A koliko AI može imati negativne aspekte, naglasio je i Alen Delić, stručnjak za kibernetičku sigurnost. Sadržaj koji generira AI je sve veći, a s njime i opasnost od manipulacija. Opisao je to rizikom broj jedan, tim više jer, navodi, veliki broj ljudi ne prepoznaje taj problem.

'Nismo došli do toga da to prepoznajemo i da možemo biti otporni. U najgorim scenarijima time možemo doći do utjecaja na demokratska društva i stavove ljudi. Jako smo izloženi manipulacijama jer se to još uvijek ne može prepoznati', naveo je Delić.

Pored politike i vijesti o društvenim i gospodarskim događajima, ovaj problem je prisutan čak i u nekim ne toliko važnim stvarima, ali koji utječu na našu svakodnevicu. Istaknuo je taj primjer čak i na aktualnom svjetskom nogometnom prvenstvu.

'Neki dan, kada je završila utakmica Hrvatske i Portugala, pola sadržaja na društvenim mrežama bilo je potpuno lažno, od fotografija do komentara koje nitko nije dao', ustvrdio je Delić.