Google su u rujnu 1998. osnovali Sergey Brin i Larry Page, dvojica genija čiji se inicijalni uspjeh zasnivao na algoritmu za pretraživanje interneta koji je na osnovi nekoliko faktora (a ponajviše broju linkova koji upućuju na neku stranicu) znao prepoznati koja je stranica 'važnija' od drugih.

Nezaustavljivim rastom kompanije, osnivačima je zatrebao netko tko će se baviti dnevnim operacijama kompanije i prodajom, a idealnim za tu poziciju pokazao se Eric Schmidt, koji je prethodno bio direktor tvrtke Novell, a Googleu se kao član upravnog odbora i direktor kompanije pridružio u ožujku 2001. godine.

Google je sve do jučer funkcionirao kao trijumvirat, gdje je spomenuti trojac zajednički donosio odluke, i svačija je riječ imala jednaku važnost. No čini se da je Googleu takav ustroj počeo biti problematičan te je promjena (koju je Schmidt na svom blogu ranije i najavio) bila neizbježna.

U novoj eri Googlea Schmidt će se baviti odnosima s drugim kompanijama i vladama te poslovnim partnerstvima; Sergey Brin bit će zadužen za tehnološki napredak tvrtke, nove tehnologije i strategiju, a Larry Page bavit će unutarnjim pitanjima u kompaniji. No,ono što je najvažnije jest činjenica da odsad Larry Page ima zadnju riječ; on odlučuje, a ostala dvojica su mu savjetnici.

Teško je reći koliko su jaki bili unutarnji problemi koji su Google naveli na ovaj korak. S jedne strane, Google je nedavno objavio fantastične poslovne rezultate, sa 2,54 milijarde dolara dobiti u posljednjem kvartalu i solidnim rastom, unatoč krizi i recesiji koja još uvijek nije posve iza nas, pa ni iza SAD-a.

Ipak, nekoć nepogrešivom divu danas je lako naći i solidan broj potpunih promašaja: gotovo svaki pokušaj društvenog angažmana korisnika ili pokretanja društvene mreže (sjetimo se samo Google Buzza ili Orkuta, društvene mreže u Googleovom vlasništvu kojim Google nije učinio gotovo ništa u posljednjih par godina) Googleu je neslavno propao.

Mnogi smatraju da ni Googleov algoritam za pretraživanje, koji danas masovno zlorabe spameri, više nije dorastao potrebama korisnika interneta, a Googleu sve jače za vrat puše i Facebook, koji u svom zatvorenom sustavu zarađuje sve bolje prodajom oglasa, što je Googleov glavni izvor prihoda. Schmidt je par puta vrlo nesmotreno komentirao Googleove probleme s privatnošću, koji je također bilo podosta, a najsvježiji je primjer neovlašteno prikupljanje podataka iz bežičnih mreža korisnika tijekom snimanja ulica za Googleov projekt Street View.

'Ako ne želite da se nešto o vama objavi, možda radite nešto što ne biste smjeli' - ta je Schmidtova rečenica zgrozila mnoge i narušila ugled Googlea kao kompanije koja ne čini zlo (to im je korporativni slogan). Schmidtovim odlaskom, mnogi od Pagea očekuju bolju korporativnu politiku i zdraviji stav prema privatnosti korisnika.

Sve ovo uvjetovalo je promjene u vodstvu kompanije. Googleu treba čvrsta ruka, jedna osoba koja će donositi odluke i stajati iza njih. Odsad će to biti Larry Page, a bit će zanimljivo vidjeti hoće li Larry, koji ipak nije novo lice već je u Googleu od samih početaka, znati poduzeti prave korake kako bi Google, uz Microsoft i Apple, ostao najjača tehnološka kompanija na svijetu u godinama koje dolaze.