Brainhack 2019 u Zagrebu

Dobre vibracije na Brainhacku: skenirali rubne dijelove mozgova i moždanim valovima igrali Super Marija

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 19.11.2019 15:30
  • Objavljeno 18.11.2019 u 16:09
Profesori, studenti i liječnici pozabavili su se zadacima iz neuroznanosti, neuroinformatike, strojnog učenja i računarstva

Profesori, studenti i liječnici pozabavili su se zadacima iz neuroznanosti, neuroinformatike, strojnog učenja i računarstva

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Macchiato Kolektiv

Ove godine Brainhack se održao na 30 lokacija u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Aziji, od Princetona i Oxbridgea, preko brazilskog Porto Alegrea i Šangaja, do San Francisca, Utrechta i Zuricha pa tako i Zagreba

Zamislite samo da osmislite narukvicu putem koje bi liječnici 24 sata dnevno, u realnom vremenu, dobivali podatke o svojim pacijentima: od temperature tijela, preko tlaka i drugih vitalnih informacija', objašnjavao je internist i profesor Robert Likić prednosti izuma koji bi pacijentima spašavao živote, a liječnicima i medicinskim sestrama olakšao rad u bolnici, omogućivši ima da na vrijeme reagiraju na promjene i interveniraju unutar 'zlatnog sata'.

I baš takvi i tome slični projekti tema su Brainhacka, jedinstvene konferencije koja svake godine okuplja istraživače širom svijeta kako bi zajedno radili na inovativnim projektima iz područja neuroznanosti. Brainhack nije natjecateljski, ovdje je najvažnije razmjena i usavršavanje ideja. Ove godine održao se na 30 lokacija u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Aziji, od Princetona i Oxbridgea, preko brazilskog Porto Alegrea i Šangaja, do San Francisca, Utrechta i Zuricha pa tako i Zagreba.

Zagrebački Brainhack održavao se paraleno s događanjima u 30 svjetskih gradova

Izvor: Društvene mreže / Autor: Macchiato Kolektiv

Zagrebački Brainhack, organiziran u prostorijama tvrtke Five, okupio je šest ekipa, a profesori, studenti i liječnici s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb pozabavili su se zadacima i rješenjima problema koji se tiču neuroznanosti, statističkih modela, neuroinformatike, strojnog učenja i računarstva, objašnjava Andrija Štajduhar, jedan od organizatora zagrebačkog Brainhacka. Događanje je novčano podržalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a priključili su se i sponzori iz gospodarstva.

Ekipa Kristijana Lucijetića u dva je dana razvijala prediktivni sustav za analizu mozga, odnosno PBA. Za demonstraciju ove tehnologije izradili su računalno sučelje mozga koje će korisniku omogućiti igranje arkadne igre Super Mario pomoću komercijalnih 16-kanalnih EEG slušalica.

Profesor Likić pozabavio se globalnim problemom povećane uporabe benzodiazepina

Profesor Likić pozabavio se globalnim problemom povećane uporabe benzodiazepina

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Luka Justinijanović

Profesor Likić pozabavio se globalnim problemom povećane uporabe benzodiazepina. Njegov je tim izradio edukativnu web stranicu koju mogu koristiti pacijenti, ali i psihijatri, farmakolozi i liječnici opće prakse.

Projekt tima Vjekoslava Štambuka s Medicinskog fakulteta pozabavio se pak kompjutorskim otkrivanjem patologije mozga u CT slikama, koristeći se pritom dubinskim učenjem iz podataka dobivenih CT pretragama i skeniranjem baze podataka otvorenog koda. Cilj im je bio doći do klinički prihvatljive točnosti u automatiziranom razlikovanju patoloških i zdravih CT pretraga.

Nijedan zadatak nije bio nerješiv

Nijedan zadatak nije bio nerješiv

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Macchiato Kolektiv

Ivana Kinder s FER-a Ivana Kinder s FER-a analizirala je EEG signale i njihovu vezu s afektivnim poremećajima, a Krešimir Friganović se pozabavio P300 Oddball paradigmom kako bi procijeno mentalni umor tijekom ispitnog razdoblja. Za to vrijeme, Siniša Škokić i Tomislav Smolčić istražili su BE.DEAD, odnosno rubne dijelove mozga oponašajući antropoidnu dedukciju.

Što je Brainhack i čemu služi?

Što je Brainhack i čemu služi?

Izvor: Screenshot / Autor: Brainhack 2019.

'Dok neuroznanstvenici pokušavaju spasiti živote istražujući neurološke bolesti i poremećaje, mi pokušavamo spasiti njihove živote minimizirajući količinu izgubljenog vremena na segmentaciju', najavili su svoj projekt Škokić i Smolčić tragajući za odgovorom na pitanje može li se izraditi algoritam bez dubokog / strojnog učenja.

  • +5
  • +2

Brainhack 2019. u Zagrebu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Machiatto Kolektiv

'Brainhack okuplja sjajne umove i na ovakvim se skupovima postavljaju sjajna pitanja, a ponekad se dođe i do pravih odgovora', objasnio je profesor Likić. 'Da samo jedan projekt na kraju uspije, to je velika stvar. Pa čak i da ništa od ovog ne zaživi, znanstvenici se upoznaju, druže, izmijenjuju ideje i mišljenja, a iz toga se u konačnici mogu izroditi samo dobre stvari.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!