Umjetna inteligencija sve više oblikuje svakodnevni život, što sve više utječe na živote tinejdžera i djece. Od pisanja školskih zadaća do razgovora s virtualnim 'prijateljima', alati poput ChatGPT-ja besplatni su i jednostavni su za korištenje, što ih čini lako dostupnima i mlađim korisnicima.

Prema istraživanju Pew Research Centra iz 2024. godine, 26 posto američkih tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina koristi ChatGPT za školske obaveze, što je dvostruko više nego godinu ranije. Svijest o postojanju chatbotova također je porasla, sa 67 posto u 2023. na 79 posto u 2024. godini, piše CNBC.

Takvi podaci izazvali su zabrinutost regulatora. U rujnu je Američka savezna komisija za trgovinu (FTC) zatražila od sedam tehnoloških divova, među kojima su OpenAI, Alphabet i Meta, da objasne kako njihovi AI sustavi utječu na djecu i tinejdžere. Kao odgovor na pojačani nadzor, OpenAI je najavio lansiranje posebne verzije ChatGPT-ja za korisnike mlađe od 18 godina, što uključuje roditeljski nadzor i sustav koji automatski prepoznaje dob korisnika.

Rizici rane upotrebe umjetne inteligencije

Iako je AI postao neizostavan alat za učenje, stručnjaci upozoravaju da prerano i učestalo korištenje može imati negativne posljedice na razvoj dječjeg mišljenja i učenja.

Preliminarna studija istraživača s MIT Media Laba iz ove godine pokazala je da oslanjanje na AI alate pri pisanju eseja može oslabiti moždane veze i smanjiti kognitivni angažman. U istraživanju je sudjelovalo 54 ispitanika u dobi od 18 do 39 godina, podijeljenih u tri skupine: jedni su koristili chatbot, dtugi tražilicu i treći su se oslanjali isključivo na vlastito znanje.

Rezultati su pokazali da je aktivnost mozga bila najizraženija kod onih koji su pisali bez pomoći tehnologije, a kod korisnika AI alata bila je najslabija. Istraživači taj učinak nazivaju 'kognitivnim dugom' - obrascem oslanjanja na vanjsku pomoć koji može dugoročno smanjiti kreativnost i kritičko razmišljanje.

'Pogodnost koju danas imamo zahvaljujući tim alatima imat će svoju cijenu kasnije', upozorila je dr. Nataliya Kosmyna, voditeljica istraživanja. 'Što se više oslanjamo na AI, to manje razvijamo vlastite mentalne sposobnosti i preuzimamo odgovornost za svoj rad.'

Djeca posebno ranjiva

Prema profesorici Pilyoung Kim sa Sveučilišta u Denveru, djeca su osobito osjetljiva na učinke umjetne inteligencije jer se njihovi kognitivni i emocionalni procesi još razvijaju. 'Za mlađu djecu iznimno je važno ograničiti upotrebu generativne umjetne inteligencije', rekla je Kim. 'Oni trebaju što više prilika da razmišljaju samostalno i kritički.'

Djeca su, dodaje, sklonija antropomorfizaciji, odnosno pripisivanju ljudskih osobina neljudskim bićima. Budući da chatbotovi govore prirodnim, ljudskim tonom, to može stvoriti emocionalnu povezanost i dovesti do manipulativnih situacija. 'Jednostavna pohvala ovih 'društvenih robota' može promijeniti ponašanje djeteta', upozorila je Kim.

Osim kognitivnih rizika, postoje problemi s privatnošću. Djeca često nisu svjesna što se događa s podacima koje dijele i Kosmyna naglašava da je potrebno učiti ih digitalnoj pismenosti i 'tehnološkoj higijeni', razumijevanju osnovnih pravila sigurnog ponašanja na internetu. 'Moramo razvijati ne samo AI pismenost, nego i opću računalnu pismenost,' istaknula je Kosmyna.

Dok istraživači i dalje ispituju dugoročne posljedice ranog izlaganja umjetnoj inteligenciji, stručnjaci se slažu da odgovornost leži na više razina, od tehnoloških tvrtki i regulatora do roditelja. Kosmyna i Kim smatraju da je nužno uspostaviti jasne zaštitne mehanizme i ograničiti dostupnost AI alata mlađima od određene dobi.

Za roditelje je poruka jednostavna: otvoreno razgovarajte s djecom o tome kako i zašto koriste AI te pratite sadržaj koji unose u chatbotove. Kako umjetna inteligencija postaje dio svakodnevice nove generacije, stručnjaci upozoravaju da kritičko razmišljanje i odgovorna upotreba tehnologije moraju postati temelj digitalnog obrazovanja.

Što o situaciji misle domaći stručnjaci, pročitajte ovdje.