Tallinn neće na tome stati. Sljedeći korak je osigurati da podaci ključni za funkcioniranje države ostanu razumljivi i upotrebljivi i za nekoliko desetljeća
Zamislite francuskog generala Charlesa de Gaullea, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio u egzilu u Londonu, kako upravlja svojom vladom Slobodne Francuske pristupajući sustavima u računalnom oblaku.
Dužnosnici u Estoniji pripremaju se upravo za takav scenarij novom strategijom za jačanje otpornosti u ekstremnim situacijama koja bi omogućila vođenje vladinih digitalnih usluga u potpunosti iz inozemstva u slučaju okupacije teritorija države.
Ova baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 294 kilometara, strahuje kako bi mogla biti glavna meta ako bi Moskva krenula u invaziju na neku od država članica Europske unije.
Sigurnosne službe već su upozorile kako Rusija vodi hibridni rat protiv Europe, a Estonija je Moskvu okrivila za niz incidenata - od kibernetičkih napada i planiranja podmetanja požara do oštećivanja podmorskih podatkovnih kabela.
Tallinn se sada priprema za premještanje svojih javnih usluga u oblak, bilo u slučaju uništenja podatkovnih centara ili u situaciji kada se neprijateljske snage nalaze na teritoriju države i onemogućavaju normalan rad.
Estonija već posjeduje sigurnosnu kopiju podataka u svom digitalnom veleposlanstvu u Luksemburgu. Ona sadrži sve, od registara građana i zemljišnih knjiga do cjelokupnog pravnog sustava.
Oslanjanje i na vlastite snage
Estonska vlada razvija sigurne aplikacije na platformama pružatelja usluga u oblaku, poput Microsoft Azurea i Amazon Web Servicesa, ali i na vlastitoj državnoj platformi u oblaku.
Sustav se prenosi u spomenuto digitalno veleposlanstvo te na druge lokacije diljem Europe. Cilj Estonije je svesti posljedice najgoreg mogućeg scenarija na minimum.
Opasnost za digitalne usluge Estoncima je jasna još od 2007. godine, kada se ta država suočila s valom kibernetičkih napada koji su trajali 22 dana i onesposobili velik dio komercijalnih i državnih usluga.
Estonske vlasti kasnije su za te napade okrivile Rusiju. Taj je incident u mnogočemu bio prvi moderni kibernetički napad velikih razmjera usmjeren protiv jedne države.
Potaknuo je Tallinn na temeljitu preobrazbu cjelokupne digitalne infrastrukture, čime je Estonija postala jedna od najdigitaliziranija država na svijetu.
Države - osobito one izložene povećanom riziku od sukoba - nastoje rasporediti rizike povezane s digitalnom infrastrukturom.
Ujedinjena Kraljevina i Norveška razmatraju mogućnosti pohrane sigurnih podataka jedne zemlje u drugoj, putem uspostave vlastitih podatkovnih veleposlanstava.
I Estonija ulaže u partnerstva i saveze sa sigurnim trećim zemljama radi osiguravanja sigurnosti i otpornosti.
Prošlotjedni prekid rada Microsoftovih sustava, koji je pogodio tvrtke i države diljem svijeta, ponovno je pokazao zašto bi države trebale diversificirati pružatelje usluga u oblaku i digitalnih usluga.
Tallinn neće na tome stati. Sljedeći korak je osigurati da isti ti podaci ostanu razumljivi i upotrebljivi i za nekoliko desetljeća, piše Politico.