TAJNE SVEMIRA

Što ako izvanzemaljski život tražimo na pogrešnim mjestima? Znanstvenici imaju nove ideje

16.11.2026 u 08:00

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Potraga za životom izvan Zemlje više nije ograničena na planete nalik našem. Znanstvenici istražuju oblake Venere, podzemne oceane ledenih mjeseca, patuljasti planet Ceres...

Dosadašnja potraga za izvanzemaljskim životom uglavnom se usredotočivala na svjetove slične našem, s vodom, kopnom i temperaturama usporedivima s onima na Zemlji, no znanstvenici sve više istražuju i neočekivana okruženja, od oceana ispod debelog leda do atmosfera udaljenih planeta i mogućih tragova naprednih civilizacija.

'Proširujemo mogućnosti da ne bismo propustili znakove života', kaže Lisa Kaltenegger, astrobiologinja sa Sveučilišta Cornell. Svi poznati organizmi na Zemlji trebaju tekuću vodu, izvor energije i temelje se na ugljiku, no nije sigurno da život drugdje mora poštovati ista pravila.

Venera: Život u oblacima paklenog planeta

Venera je jedan od najneočekivanijih kandidata za potragu za životom. Astronomi su 2020. godine objavili da su u njezinoj atmosferi možda otkrili fosfin, plin koji mogu stvarati geološki procesi, ali i živi organizmi, te je njegovo postojanje i dalje predmet znanstvenih rasprava.

Na površini Venere temperatura može premašiti 400 Celzijevih stupnjeva, a atmosferski tlak usporediv je s onim na dnu Zemljinih oceana. Međutim na visini od 55 do 65 kilometara uvjeti su mnogo sličniji zemaljskima. Znanstvenici zato razmatraju mogućnost da mikroorganizmi plutaju u kapljicama oblaka i možda proizvode fosfin.

Britanski projekt Verve predviđa slanje male letjelice koja bi se pridružila europskoj misiji Envision planiranoj za 2031. godinu. Verve bi istraživao fosfin, amonijak i vodik u Venerinoj atmosferi, a njihova zajednička analiza mogla bi pružiti naznake o mogućem životu, ali ne i konačan dokaz. Tim još čeka odluku Europske svemirske agencije o uključivanju u misiju.

Druga misija, Morning Star, projekt je tvrtke Rocket Lab i MIT-a. Njezin bi se uređaj trebao spustiti u Venerinu atmosferu i tražiti moguće biološke tragove tehnikom fluorescencije.

Ceres: Naizgled mrtav patuljasti planet

Ceres, patuljasti planet u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, četiri je puta manji od Mjeseca. NASA-ina letjelica Dawn otkrila je tijekom obilaska od 2015. do 2018. godine neobične svijetle mrlje na njegovoj površini, za koje se činilo da sadrže slanu tvar. Sam Courville sa Sveučilišta Arizona State predložio je 2025. godine da je u prošlosti možda imao podzemni ocean i stalan izvor topline. Svijetle mrlje mogle bi biti ostaci tog oceana ili materijala koji je iz podzemlja dospio na površinu.

Taj planet sadrži ugljik, sumpor, dušik, kisik, fosfor i vodu, odnosno mnoge sastojke potrebne za život. Prema Courvilleovu istraživanju, prije otprilike 2,5 milijardi godina mogao je imati i izvor energije u obliku kemijskih reakcija u unutrašnjosti potaknutih raspadom radioaktivnih izotopa kao što je kalij-40.

Za provjeru te hipoteze trebalo bi poslati letjelicu koja bi prikupila uzorke s površine, možda upravo s jedne od svijetlih mrlja, i donijela ih na Zemlju.

Oceani zarobljeni ispod debelog leda

NASA-in Europa Clipper i europska letjelica Juice putuju prema Jupiteru kako bi istražili pretpostavljene oceane ispod ledenih površina njegovih mjeseca Europe i Ganimeda.

Europa je posebno zanimljiva jer bi njezin ocean mogao biti u dodiru sa stjenovitim morskim dnom, gdje bi se mogle nalaziti hranjive tvari potrebne mikroorganizmima. Na površini se povremeno pojavljuju izbačaji materijala za koje se pretpostavlja da potječu iz oceana, a Europa Clipper pokušat će ih istražiti iz daljine. Znanstvenici razmatraju i buduću misiju koja bi sondom za topljenje leda prodrla nekoliko kilometara ispod površine Europe, dosegnula ocean i izravno tražila znakove života.

Podzemni oceani možda nisu ograničeni na Europu i Saturnov mjesec Encelad. Mimas, Neptunov Triton, pa čak i Pluton mogli su u nekom trenutku pod površinom imati oceane tekuće vode, a takva mogućnost znatno proširuje broj potencijalno nastanjivih svjetova u Sunčevu sustavu.

Civilizacije koje se sele s planeta na planet

Potraga za životom izvan Sunčeva sustava usredotočuje se i na atmosfere egzoplaneta. Astronomi ih već proučavaju teleskopima poput Jamesa Webba, a jedan od zanimljivih sustava jest Trappist-1, u kojem sedam planeta veličine Zemlje kruži oko male zvijezde.

Astronom Harrison Smith s Tokijskog instituta za znanost predlaže traženje tragova civilizacija koje se sele s jednog planeta na drugi. Napredna civilizacija mogla bi iscrpiti resurse svojeg matičnog planeta i preseliti se na druge svjetove, prilagođavajući njihove atmosfere uvjetima sličnima onima na svojem izvornom planetu. Ako bi više planeta u istom sustavu imalo sličan sastav atmosfere, to bi mogao biti trag takvog procesa. U provjeri te ideje mogao bi pomoći europski teleskop Ariel, čije je lansiranje planirano za 2031. godinu, a cilj bi mu bio proučavati atmosfere tisuću egzoplaneta.

Pulsari kao mogući pogonski sustavi

Pulsari su ostaci eksplodiranih zvijezda, veličine grada, koji se mogu okretati tisućama puta u minuti. Neki se nazivaju pulsarima paukovima jer postupno uništavaju svoju zvjezdanu pratilju. Filozof Clément Vidal sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu smatra da bi takvi sustavi mogli poslužiti naprednoj civilizaciji za putovanja galaksijom. Pulsar isparava materijal svoje pratilje i stvara potisak, a civilizacija koja bi oko zvijezde izgradila sustav strojeva, primjerice strukturu nalik Dysonovoj sferi, mogla bi usmjeravati taj potisak i koristiti ga kao pogon.

Vidal je izdvojio i sustav pulsara pauka koji bi vrijedilo istražiti. Za 420 godina trebao bi proći blizu druge zvijezde, što je u kozmičkim razmjerima kratko razdoblje, a zbog male vjerojatnosti takvog susreta on ne isključuje mogućnost da putanju usmjerava umjetna megastruktura.

Možda ćemo izvanzemaljce pronaći u blizini Zemlje

Dosadašnje potrage za signalima naprednih civilizacija, uključujući projekt Breakthrough Listen, nisu pronašle uvjerljive dokaze iz obližnjih zvjezdanih sustava. Jason Wright sa Sveučilišta Pennsylvania State predlaže i potragu za mogućim golemim računalima oko crne rupe u središtu Mliječne staze, gdje bi napredna civilizacija mogla imati pristup velikom izvoru energije.

Druga mogućnost su međuzvjezdani objekti koji prolaze kroz Sunčev sustav. Dosad su opažena tri, identificirana kao asteroidi ili kometi. Wright ne isključuje mogućnost da bi neki budući objekt mogao biti izvanzemaljska letjelica poslana da istraži naše planete, a jedan od mogućih znakova tehnologije bio bi potisak koji mijenja njegovu putanju dok prolazi pokraj Sunca.

U potrazi bi mogao pomoći i opservatorij Vera C. Rubin u Čileu, koji je počeo s punim radom te bi njegova opažanja mogla omogućiti otkrivanje takvih neobičnih objekata, piše BBC.