Biolog Toni Koren upozorio je da se neke vrste vraćaju u dalmatinsku regiju, poput orijentalnog stršljena, kojega nije bilo još od sedamdesetih. Upozorio je da su ubodi stršljena, pčela i osa nepredvidljivi te da osoba koja je bila ubodena nekoliko puta tijekom života može razviti alergijsku reakciju i nakon 20 godina
Kako klimatske promjene donose sve toplije vrijeme, nove vrste kukaca postaju prateća pojava. Toga nije pošteđena ni Dalmacija, na što je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju upozorio biolog, nezavisni istraživač i član udruge Hyla, dr. sc. Toni Koren.
U razgovoru s novinarom Ivicom Markovićem podsjetio je da su se neke invazivne vrste, poput tigrastog komarca, već udomaćile, a prošle godine ovaj je biolog pronašao i uhvatio orijentalnog stršljena u kamenolomu u blizini Kaštela. Posrijedi je insekt koji je nestao s područja Dalmacije u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća.
'Rekao sam sebi da moram više obratiti pozornost i da ću ga možda, uz malo sreće, pronaći. Čim sam izašao iz automobila, ugledao sam stršljena i odmah ga uhvatio mrežom. Blago rečeno, šokirao sam se kada sam vidio da je riječ upravo o orijentalnom stršljenu. Puno je atraktivniji i šareniji', rekao je Koren opisujući razlike između orijentalnog i kod nas uobičajenog stršljena.
vezane vijesti
Nepredvidljivost uboda
Govoreći o stršljenima, upozorio je da je njihov ubod, kao i osa ili pčela, uvijek neizvjestan jer se ne zna kako će organizam reagirati. Koren je naveo da je čak moguće i da netko tko je više puta tijekom života uboden bez ikakve reakcije može i 'nakon 20 godina razviti alergiju'. Srećom, sami stršljeni po prirodi nisu agresivni i ne traže konflikt.
Opasni su za ljude koji imaju alergije, kod kojih mogu proizvesti gadne reakcije (...) Oni bodu i reagiraju napadački tek kada ih uhvatite u ruku, kada ih jače stisnete, sjednete na njih ili se naslonite', rekao je Koren.
Dok orijentalni stršljen ipak nije toliko problematičan, postoje i opasnije vrste tog kukca, poput azijskog stršljena. Zasad još nije zabilježen u Hrvatskoj, ali jest u susjednoj nam Italiji.
'Glavna su mu prehrana pčele i taj azijski stršljen radi velike probleme i štete. Azijski stršljen čeka pčele na ulazu u košnicu i onda ih hvata i nosi svojim ličinkama za hranu. U Italiji čak postoje službe koje ih kontroliraju i prate', naveo je Koren objašnjavajući zašto je takvu vrstu stršljena bitno suzbijati ako se pojavi i kod nas.
