Meteorolozi upozoravaju da toplinski valovi za ovo ljeto još nisu gotovi, a klimatolozi dodaju kako bismo se trebali početi navikavati na takva paklena ljeta.

Pa kako se onda ohladiti kad je u gradovima sve toplije? Meteorolozi ističu da je u urbanim područjima, pogotovo onima s malo zelenila, toplije tijekom dana, ali i tijekom noći jer se okoliš ne uspije ohladiti. Dpa je razgovarala s meteorolozima i dobila nekoliko zanimljivih savjeta kako se ohladiti ako živite u gradu.

Prije svega upozoravaju da se u njemu tijekom ljeta razvija efekt toplinskog otoka, što se događa kad je temperatura u gradu znatno viša od okolnog područja. Ističu da su gradovi u prosjeku osjetno topliji te da danju ta razlika može iznositi jedan ili dva stupnja, no noću može biti i 10 stupnjeva.

Meinolf Kossman iz Njemačke meteorološke službe ističe da su tijekom lipnja u Freiburgu zabilježili 13 uzastopnih tropskih noći, u kojima temperatura nije pala ispod 20 stupnjeva. No u isto vrijeme, samo pet kilometara dalje, zabilježene su tek dvije ili tri tropske noći.

Ferdinand Briegel s njemačkog Tehnološkog instituta Karlsruhe (KIT) koristi umjetnu inteligenciju da bi stvorio modele toplinskog stresa u gradovima. Pojašnjava da su oni trodimenzionalne strukture sastavljene od ogromnih količina betona, kamena i asfalta. Kad se spoje gusto zbijene zgrade i velike zatvorene površine, poput gradskih trgova ili parkirališta, one tijekom dana akumuliraju toplinu, a tijekom noći je otpuštaju. Problem je u tome što se vjetrovi, koji obično danju odvode toplinu iz gradova, noću obično smiruju i doprinose stvaranju toplinskog otoka.

Zašto je to važno?

Kao što je velik broj ljudi mogao iskusiti u prethodnim toplinskim valovima, vrućina noću štetna je za zdravlje. Problem je u tome što se ljudsko tijelo u tih nekoliko sati jednostavno ne može dovoljno ohladiti i oporaviti od dnevnog toplinskog stresa.

Zbog toga je san lošiji, srce i krvožilni sustav su pod većim opterećenjem, a sve je veći rizik od iscrpljenosti, dehidracije ili problema s cirkulacijom. Stručnjaci upozoravaju da, što dulje traje razdoblje tropskih noći i vrućih dana, to više raste rizik od dugoročnih zdravstvenih oštećenja i smrti.

Možemo li ohladiti gradove?

Već se godinama traže različiti načini na koje se može ohladiti gradove. Neki razvijaju bijelu boju koja reflektira sunčevu svjetlost i tako smanjuje akumulaciju topline, a drugi savjetuju sadnju više zelenila, uključujući stvaranje zelenih krovova.

No Briegel ističe da je to samo ublažavanje situacije. Ključni faktor u stvaranju efekta toplinskog otoka je veličina grada, a to je teško smanjiti.

Ono što može pomoći je stvaranje 'zračnih koridora' koji se protežu od periferije do centra grada (u obliku dugih avenija ili parkova) i što je moguće niža gustoća naseljenosti. Međutim, ističe Briegel, za većinu velikih gradova takvi građevinski zahvati su neizvedivi. Stoga bi ljudima u budućnosti moglo postati normalno to da tijekom ljeta bježe iz grada na selo. Naravno, ako si to mogu priuštiti.

Jer, ističe Briegel za dpa, socioekonomski status igra veliku ulogu u tome koliko toplinski val utječe na neku osobu. Rade li u klimatiziranim uredima ili vani na vrućini? Žive li u staroj zgradi s debelim zidovima, novoj zgradi s dobrom izolacijom ili onoj koja nema toplinsku izolaciju? Koliko im je zelen kvart u kojem žive? Putuju li na posao u klimatiziranom automobilu ili javnom prijevozu, u kojem se gužvaju sa stotinama drugih pregrijanih ljudi?

Je li onda klima-uređaj rješenje?

To je pitanje koje ima kratki i dugi odgovor. Kratki odgovor je 'da', jer klima-uređaj donosi olakšanje ljudima, hladi prostor u kojem se nalaze i omogućuje im da se bolje odmore i naspavaju. Dugi odgovor je 'ne', jer su klima-uređaji zapravo izmjenjivači topline, što znači da ako hlade unutrašnjost, zagrijavaju okoliš zbog ispuhivanja toplog zraka.

Briegel podsjeća na studiju provedenu u Parizu 2020. godine, a ona je pokazala da bi široko korištenje klima-uređaja tijekom intenzivnog toplinskog vala povećalo vanjsku temperaturu za dva stupnja.

Naravno, nitko ne osporava korisnost korištenja klime za rashlađivanje prostora, no postavlja se pitanje treba li on zaista biti rashlađen na 19 ili 20 stupnjeva, ako se termometar vani penje do 40?

Umjesto klime, uložite u izolaciju i zelenilo

Stoga Briegel savjetuje da se, prije svega, pozornost posveti izolaciji. Jer se izolirana kuća zagrijava osjetno sporije od neizolirane, no istovremeno njena unutarnja temperatura pada sporije nakon što toplina popusti.

Ipak, dobra izolacija može olakšati preživljavanje kraćih toplinskih valova.

S druge strane, intenzivna sadnja drveća bez plana može napraviti više štete nego koristi. Briegel napominje da gusto posađeno drveće apsorbira veliku količinu sunčevog zračenja tijekom dana, a krošnje djeluju poput oblaka, zadržavaju toplinu koje emitira tlo.

Zato je važno voditi računa o cirkulaciji zraka i, pogotovo u uskim ulicama, saditi drveće samo s jedne strane, savjetuje Briegel.