Nova studija, koju su proveli znanstvenici iz Njemačke i Kine, utvrdila je kako bi do 2090. godine trećina stanovništva Zemlje mogla biti izložena toplinskim valovima i suši čak pet puta češće nego danas. Na temelju dostupnih podataka o klimi i ekstremnim klimatskim događajima, znanstvenici su utvrdili da će gotovo 2,6 milijardi ljudi biti ugroženo prije kraja ovog stoljeća.

Zašto je ta kombinacija važna? Kad se suša i vrućina poklope, utjecaj koji imaju na ljude i okoliš puno je jači nego kad smo izloženi samo jednom. Pri tome ne govorimo samo o broju smrti koje su povezane s toplinskim valom, nego i o povećanom riziku od šumskih požara, gubitka poljoprivrednih kultura i većeg rizika od društveno-ekonomskih nestabilnosti.

'Vrućina i suša pojačavaju međusobni utjecaj', ističe klimatski znanstvenik Di Cai sa Oceanskog sveučilišta Kine. 'Kombinacija ekstremno vrućih i suhih uvjeta dovodi do ograničenja vode i nestabilnih cijena hrane. Za radnike koje rade na otvorenom ti su uvjeti izuzetno opasni'

Znanstvenici su u svojoj studiji kombinirali podatke iz 152 klimatske simulacije temeljene na osam različitih klimatskih modela, kako bi projicirali rast stanovništva i klimatske promjene. Situacija danas govori da će temperature do 2100. godine porasti za 2,7 stupnjeva Celzija, što će dovesti do sve više ekstremno vrućih i suhih uvjeta.

Model pokazuje kako ćemo se do kraja stoljeća, na cijelom planetu, suočiti s 2,4 puta više složenih vrućih i sušnih događaja, koji će trajati gotovo tri puta dulje nego danas. Najteže pogođene bit će tropske zemlje i zemlje s niskim prihodima.

'Teško je financirati klimatizaciju, zdravstvenu skrb, nemaju rezerve ako im nestane vode. To nije samo pitanje klimatske znanosti već temeljnih uvjeta za život', upozorava Cai. Modeli su jasno pokazali - emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim djelovanjem, uvelike će biti odgovorne za kontinuirani porast globalne temperature. 'Odluke koje donosimo danas, izravno će utjecati na svakodnevni život milijardi ljudi u budućnosti', naglašava Cai.

No, još postoji šansa da takve crne prognoze ublažimo. Analiza je pokazala da bi, ako cijeli svijet prihvati i provede obaveze iz Pariškog sporazuma, broj ugroženih ljudi mogao biti smanjen za trećinu. Tako bi se udio globalnog stanovništva izloženog ekstremno vrućim i suhim uvjetima smanjio s 28 posto na 18 posto, odnosno bilo bi pogođeno 900 milijuna ljudi manje.

Znanstvenici stoga upozoravaju kako je hitno potrebno djelovati i zaštititi one koji su najizloženiji promjenama klime.

'Kada dođemo to gotovo 30 posto svjetske populacije koja je pogođena ovim, to je kritično i trebalo bi nas natjerati da pomnije razmislimo o svojim postupcima u budućnosti', istaknula je klimatologinja Monica Ionita iz Instituta Alfred Wegener u Njemačkoj. 'Do kraja ili sredine stoljeća, možda moja djeca neće moći iskusiti život koji ja imam sada.'