Poziv je upućen uz paket izvanrednih mjera vrijedan 31 milijun eura, u trenutku kada su razine vode u akumulacijama dosegnule rekordno niske vrijednosti, bez izgleda za oporavak prije početka turističke sezone.

'Svatko mora smanjiti potrošnju', izjavila je Eliana Tofa Christidou, čelnica odjela za razvoj vodnih resursa. 'Bilo da je riječ o tuširanju, pranju zubi ili korištenju perilice rublja. Situacija je kritična i svaka kap je važna.'

U izjavi za Guardian rekla je da je riječ o najtežoj suši koje se ljudi sjećaju, dok su dotoci u brane najniži od 1901., kada su započela hidrometeorološka mjerenja. Velike površine diljem Cipra su isušene, a šumska područja se ubrzano suše i propadaju.

Dok su druge dijelove Europe ove zime zahvatile obilne kiše, činjenica da je iz vode izronila crkva Svetog Nikole u akumulaciji Kouris, gdje je razina vode pala na 12,2 posto kapaciteta, dodatno svjedoči o razmjerima krize. Kada bi akumulacija bila puna, crkva bi bila pod vodom. Ukupne zalihe vode u veljači iznose 13,7 posto kapaciteta, u usporedbi s 26 posto u isto vrijeme prošle godine, što su dužnosnici već tada nazivali zabrinjavajućim.

Stanje bi se moglo dodatno pogoršati. Prema podacima platforme Mediterranean Growth Initiative, temperature u regiji rastu 20 posto brže od svjetskog prosjeka, što dodatno opterećuje zalihe slatke vode.

Povećana potražnja dodatno otežava situaciju. Godišnja količina oborina smanjila se za oko 15 posto od 1901., dok su potrebe za vodom porasle 300 posto zbog rasta stanovništva i turizma. Oko tri milijuna turista, gotovo tri puta više od broja stanovnika, svake godine posjeti međunarodno priznati južni dio podijeljenog otoka.

Tofa je najavila pokretanje kampanje za podizanje svijesti o štednji vode. Prosječna potrošnja vode u Europi iznosi 120 litara po osobi dnevno, dok u pojedinim dijelovima Cipra doseže i 500 litara. Cilj je smanjiti potrošnju na oko 140 litara po osobi dnevno.

Kampanja će nadopuniti mjere poput ponovne uporabe otpadnih voda i sanacije curenja u mrežama, koja pogađaju do 40 posto sustava. Kućanstvima će biti ponuđena i financijska potpora za ugradnju štednih uređaja na slavinama.

Riječ je o šestom paketu izvanrednih mjera. Cipar je nestašicu vode postavio kao prioritet tijekom svojeg predsjedanja Vijećem EU-a te izdvojio 200 milijuna eura za poboljšanje infrastrukture. Vlada ubrzano postavlja postrojenja za desalinizaciju kako bi osigurala pitku vodu.

Prošle godine Ujedinjeni Arapski Emirati donirali su dvije prijenosne jedinice za desalinizaciju. Plan je da do kraja 2026. bude u pogonu 14 jedinica, većina njih do kraja godine.

Nižu se kritike

Istodobno raste i kritika. Charalampos Theopemptou, zastupnik Pokreta ekologa – Građanska suradnja i predsjednik parlamentarnog odbora za okoliš, upozorio je da pravodobne mjere nisu poduzete. Prema njegovim riječima, znanstvenici su još prije dvadeset godina predviđali da bi temperature u Nikoziji do 2030. mogle biti usporedive s Kairom, a do 2045. s Bahreinom.

Desalinizacija je, kaže, skupa i nosi rizike jer zahtijeva velike količine energije i može ugroziti morski svijet ako se slane vode ne rasprše pravilno. Smatra da se ranije trebalo raditi na smanjenju potražnje za vodom te upozorava na velike travnate površine, bazene i golf-igrališta.

Poljoprivrednici, koji su najviše pogođeni mjerama, moraju smanjiti navodnjavanje za 30 posto. Sindikalni predstavnik Lambros Achilleos upozorio je na ozbiljno nezadovoljstvo i zabrinutost među poljoprivrednicima, osobito onima starije dobi koji bi trebali prijeći na manje zahtjevne kulture.

Fadi Comair, profesor primijenjene hidrologije i upravljanja vodnim resursima na Ciparskom institutu u Nikoziji, upozorio je da se ne može isključiti najgori klimatski scenarij. Prema njegovim riječima, u najgorem slučaju temperatura bi do 2100. mogla porasti za 4,5 stupnjeva Celzija, što bi dovelo do kolapsa poljoprivrede, masovnih migracija i nesigurnosti opskrbe hranom.