Tuča već sada uzrokuje goleme gospodarske štete diljem Europe, a klimatski stručnjaci upozoravaju da bi zbog globalnog zatopljenja mogla postati još razornija. Novo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature, pokazuje da će do kraja stoljeća broj velikih zrna tuče značajno porasti, što bi moglo izazvati ozbiljna oštećenja na vozilima, krovovima, solarnim elektranama i drugoj infrastrukturi
Znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene, potaknute izgaranjem fosilnih goriva, stvaraju sve nestabilnije atmosferske uvjete pogodne za razvoj snažnih oluja i tuče.
Prema rezultatima istraživanja, broj tuča sa zrncima većima od velikog kuglice za pikule mogao bi porasti između 38 i 47 posto do kraja stoljeća, ovisno o količini stakleničkih plinova koje čovječanstvo nastavi ispuštati u atmosferu. Broj oluja koje proizvode sitniju tuču mogao bi pasti između četiri i osam posto, prenosi Euronews.
vezane vijesti
Europa posebno pogođena
Iako tuča rijetko izravno odnosi ljudske živote, njezine gospodarske posljedice već su ogromne. Koautor studije John Allen, profesor meteorologije na američkom Central Michigan Universityju, kaže da se globalne štete od tuče procjenjuju na oko 80 milijardi dolara godišnje.
Europa je posebno pogođena. Prema podacima osiguravateljske grupacije Chaucer, broj tučonosnih oluja u Europi porastao je čak 267 posto u posljednjih pet godina, s 3217 zabilježenih oluja tijekom 2019. i 2020. godine. Upozorava na to i studija objavljena 2026. u časopisu Science Direct, prema kojoj su sezone tuče 2022. i 2023. izazvale rekordne štete veće od pet milijardi eura.
Allen upozorava da tuča danas uzrokuje veću materijalnu štetu od tornada te da globalni troškovi premašuju štete koje izazove nekoliko uragana godišnje.
'Posljednjih godina bilježimo rekordno velike komade tuče. To me izrazito zabrinjava jer infrastrukturu i objekte uglavnom ne gradimo tako da budu otporni na tuču. Takvi standardi često uopće nisu uključeni u projektiranje kuća i infrastrukture', rekao je Allen.
Najveća prijetnja za solarne elektrane
Kako komadi tuče postaju veći i teži, povećava se i njihova razorna snaga pri udaru.
Klimatski znanstvenik Andreas Prein sa švicarskog ETH Züricha upozorava da sitnija tuča može ozbiljno oštetiti poljoprivredne usjeve, no kada zrna dosegnu veličinu od oko pet centimetara, mogu izazvati 'veliku štetu' na vozilima, krovovima, solarnim panelima i drugoj infrastrukturi.
Posebno su ranjive solarne elektrane. Operateri često moraju dokazati da se paneli mogu postaviti pod kutom od 70 stupnjeva kako bi se zaštitilo staklo od pucanja pri udaru tuče, no prilagodba cijele europske solarne infrastrukture takvim sustavima predstavlja velik izazov.
Allen objašnjava da se pojedinačna oštećenja na krovu mogu relativno lako sanirati, ali kada velik broj velikih zrna pogodi isti objekt, posljedica je često potpuna zamjena krovišta.
Znanstvenici ističu da toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, čime se povećava količina energije dostupne za razvoj snažnih oluja. 'To dovodi do jačih uzlaznih strujanja zraka i većeg broja oluja sposobnih proizvesti tuču', rekao je Allen.
S druge strane, topliji zrak može otapati sitniju tuču prije nego što stigne do tla, zbog čega bi u tropskim područjima broj manjih tuča mogao pasti.
Europa među najugroženijim regijama
Dosadašnja istraživanja uglavnom su bila usmjerena na SAD, gdje se bilježi najveći broj oluja s tučom, no stručnjaci upozoravaju da bi Europa, Kanada i Argentina mogle najviše osjetiti porast velikih zrna tuče zbog klimatskih promjena.
'Ovo nije samo američki problem. Velike štete već sada bilježimo diljem svijeta, a čini se da posljednjih godina globalni gubici od tuče ubrzano rastu', upozorio je Allen.
Upozorenje stiže i iz istraživanja Sveučilišta Newcastle i britanskog Met Officea iz 2025. godine. Znanstvenici su zaključili da klimatske promjene stvaraju sve veća i razornija zrna tuče. Prema njihovim procjenama, u scenariju visokih emisija stakleničkih plinova snažne oluje s tučom mogle bi postati rjeđe, ali bi sama zrna bila znatno veća i razornija.
Znanstvenici su analizirali tuču veću i manju od 30 milimetara u promjeru – veličine između pikulice i loptice za golf.
U optimističnijem scenariju, s manjim emisijama ugljika, broj velikih zrna tuče raste 38 posto. U pesimističnijem scenariju, s dodatnim rastom temperature, povećanje doseže 47 posto. 'Ovo je vrlo ozbiljan klimatski signal', rekao je meteorolog Walker Ashley sa Sveučilišta Northern Illinois.
No upozorava da štete ne ovise samo o vremenskim prilikama.
'Kako se sve više ljudi, kuća, solarnih elektrana i infrastrukture gradi u područjima sklonima tuči, raste i rizik od šteta. Klimatske promjene možda povećavaju potencijal za veću i razorniju tuču, ali budući gubici ovisit će i o tome gdje gradimo, što gradimo i koliko su te strukture otporne', zaključio je Ashley.
