Ako vam se večer rijetko završi bez grickalice nakon večere, novo američko istraživanje moglo bi vas zanimati. Znanstvenici su otkrili da su ljudi koji redovito jedu kasno navečer imali veći rizik od bolesti jetre, iako to još ne znači da je kasni obrok uzrok problema.
Zdrava prehrana obično se svodi na pitanje što jedemo. Novo istraživanje ukazuje na to da je važno i kada jedemo, barem kad je riječ o jetri.
vezane vijesti
Tim s američkog Sveučilišta za zdravlje i znanost u Oregonu (OHSU) analizirao je prehrambene navike gotovo 200.000 ljudi, uglavnom medicinskih sestara i zdravstvenih djelatnika, koji već desetljećima sudjeluju u velikim američkim zdravstvenim studijama.
Istraživači su se usredotočili na one koji su jeli nakon večere ili nakon odlaska u krevet. Kod njih je zabilježen 20 do 30 posto veći rizik od bolesti jetre nego kod onih koji kasno navečer nisu jeli. Promatrali su dvije bolesti: masnu jetru, kod koje se masnoća nakuplja u jetri, i cirozu, teško stanje u kojem jetra postupno postaje sve oštećenija i prekrivena ožiljcima.
Jetra prati unutarnji sat
Glavni autor istraživanja, hepatolog Robert Wilechansky, objašnjava da je jetra usko povezana s cirkadijalnim ritmom, odnosno unutarnjim satom koji upravlja spavanjem i metabolizmom.
Jetra je zadužena za preradu hranjivih tvari, regulaciju šećera u krvi i skladištenje energije. Kada jedemo u vrijeme kada se tijelo priprema za san, to bi moglo ometati njezin rad. Wilechansky se temom počeo baviti djelomice zbog radnika u noćnim smjenama, kod kojih je ritam dana i noći poremećen, a kod kojih su češći pretilost i bolesti srca.
Koautor studije, fiziolog Andrew McHill, ističe da su ranija istraživanja na životinjama pokazala da je jetra jedan od organa najosjetljivijih na neusklađenost između vremena obroka i spavanja.
‘Iznova vidimo da je vrijeme kada nešto radimo, bilo da je riječ o spavanju, prehrani ili tjelovježbi, doista važno’, rekao je McHill.
Povezanost, ali ne i dokaz
Autori upozoravaju da je riječ o opservacijskom istraživanju. Ono pokazuje povezanost između kasnog jedenja i bolesti jetre, ali ne dokazuje da kasni obroci izravno uzrokuju bolest. Podaci o prehrani temelje se na onome što su sudionici sami prijavili, a vezu bi mogli objasniti i drugi čimbenici.
Wilechansky također naglašava da masna jetra najčešće ne prelazi u teške oblike bolesti.
‘Važno je imati na umu da od ljudi koji razviju masnu jetru samo mali dio razvije ozbiljne oblike bolesti poput ciroze’, rekao je.
Je li bolje ranije završiti s jelom?
Istraživači smatraju da bi dulji razmak između posljednjeg obroka i spavanja mogao koristiti metabolizmu i jetri, ali ističu da to tek treba potvrditi.
Upravo će to provjeriti nova studija na OHSU-u, u kojoj sudjeluje i Wilechansky. Znanstvenici će izravno pratiti prehrambene navike sudionika s masnom jetrom i provjeriti hoće li im se stanje poboljšati ako ranije u danu završe s jelom.
Zasad poruka nije da je večernji zalogaj zabranjen, nego da bi, uz to što jedemo, vrijedilo pripaziti i na to kada jedemo.
