Najopsežniji znanstveni pregled do sada upozorava da ultra-prerađena hrana (UPF) predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnom zdravlju i dobrobiti.

Tri nova rada objavljena u časopisu The Lancet otkrivaju da prehrana bogata UPF-om povećava rizik od najmanje dvanaest bolesti – uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, srčane bolesti i depresiju – te se povezuje sa značajnim rizikom od prerane smrti.

UPF potiskuje svježu hranu u svim dobnim skupinama

Ultra-prerađena hrana – poput gotovih obroka, žitnih pahuljica, proteinskih pločica, gaziranih napitaka i fast-fooda – sve brže zamjenjuje svježe namirnice, i kod djece i kod odraslih. U Velikoj Britaniji i SAD-u više od polovice prosječne prehrane čine ovakvi proizvodi, a kod najugroženijih skupina taj udio doseže i 80%.

U analizi 104 dugoročne studije čak je 92 pokazalo povećani rizik od razvoja kroničnih bolesti ili od smrtnosti od svih uzroka kod onih koji konzumiraju najviše UPF-a.

‘Ultraprerađena hrana šteti svakom glavnom organskom sustavu’

Prof. Carlos Monteiro sa Sveučilišta u São Paulu, jedan od autora serije, poručuje da rezultati zahtijevaju hitnu reakciju:

'Prvi rad u ovoj seriji pokazuje da ultra-prerađena hrana šteti svakom glavnom organskom sustavu u ljudskom tijelu. Dokazi snažno upućuju da ljudi nisu biološki prilagođeni njihovoj konzumaciji.'

Monteirov tim razvio je i NOVA klasifikaciju hrane, koja UPF svrstava u četvrtu, najproblematičniju kategoriju – proizvode industrijski proizvedene uz aditive, emulgatore, umjetne arome i boje, najčešće vrlo ukusne i kalorične, ali nutritivno siromašne.

Industrija potiče potrošnju i koči regulaciju

Autori upozoravaju da multinacionalne prehrambene kompanije koriste agresivan marketing i političko lobiranje kako bi povećale prodaju i usporile donošenje javnozdravstvenih mjera.

Drugi rad u seriji predlaže strože politike regulacije proizvodnje, marketinga i prodaje UPF-a – od jačanja nadzora nad oglašavanjem djeci, do zabrane UPF-a u školama i bolnicama. Treći rad naglašava da rast konzumacije UPF-a nije posljedica individualnih izbora, već djelovanja globalnih korporacija.

Primjeri dobre prakse već postoje

Jedan od istaknutih primjera je brazilski nacionalni program prehrane u školama, koji je gotovo potpuno izbacio UPF te će do 2026. zahtijevati da 90% hrane bude svježe ili minimalno obrađeno.

Prof. Barry Popkin sa Sveučilišta Sjeverne Karoline naglašava potrebu za transparentnijim deklaracijama:

'Treba uključiti sastojke koji označavaju UPF na prednju stranu pakiranja, uz šećer, sol i zasićene masti, kako bi se spriječile manipulacije i omogućila učinkovitija regulacija.'

Znanstvenici pozdravljaju analizu, ali traže dodatna istraživanja

Stručnjaci koji nisu sudjelovali u izradi serije pozdravljaju sveobuhvatan pregled, no upozoravaju da je potrebno više kliničkih studija kako bi se bolje razumjeli uzročni mehanizmi. Ipak, slažu se da teret dokaza već sada opravdava poduzimanje konkretnih javnozdravstvenih mjera.