Popodnevni pad energije poznat je gotovo svima, a umjesto da posegnete za još jednom šalicom kave i nastavite se boriti s pospanošću, mogli biste isprobati metodu koja na prvu zvuči potpuno pogrešno. Kofeinsko drijemanje podrazumijeva da popijete kavu i odmah nakon toga legnete na kratak odmor, a stručnjaci tvrde da ta kombinacija može dati bolje rezultate od svakog postupka zasebno.

Cijela se metoda temelji na adenozinu, kemijskoj tvari koja potiče osjećaj pospanosti, i kofeinu, koji njezino djelovanje privremeno blokira.

‘Što dulje tijekom dana ostajemo budni, adenozin sve snažnije pojačava našu potrebu za snom’, objašnjava Karla J. Thompson, registrirana klinička edukatorica za zdravlje spavanja, za portal Real Simple. Kofein se veže za iste receptore kao adenozin i tako ublažava osjećaj umora.

Zašto je tajming presudan

Upravo je vrijeme ono što ovu metodu čini učinkovitom. ‘Kofein obično počinje djelovati 15 do 45 minuta nakon što ga popijemo. Ako kavu popijete neposredno prije drijemanja od 15 do 20 minuta, probudit ćete se okrijepljeni baš u trenutku kada kofein počinje djelovati’, pojašnjava Thompson.

Prema njezinim riječima, drijemanje od 10 do 20 minuta može poboljšati budnost, koncentraciju i brzinu reakcije, no nikako ne bi smjelo trajati dulje od toga. Duži san povećava vjerojatnost da ćete se probuditi iz dubljih faza spavanja, što dovodi do takozvane inercije sna, neugodnog osjećaja ošamućenosti i dezorijentiranosti odmah nakon buđenja.

Najbolje vrijeme za kofeinski predah su rani poslijepodnevni sati, između 13 i 14 sati. Nakon 15 sati, upozorava stručnjakinja, mogli biste imati problema s večernjim uspavljivanjem. Naime, kofeinu treba pet do šest sati da se njegova količina u organizmu prepolovi, pa se znatan dio može zadržati sve do večeri. Zato ga ne bi trebalo piti šest do osam sati prije spavanja, a osobe osjetljive na kofein trebale bi napraviti i dulju pauzu.

Budni, ali ne i naspavani

Važno je ipak ne zavarati se. Osjećaj svježine nakon kratkog sna ne znači da ste se naspavali. Thompson naglašava da kofeinsko drijemanje ne može nadomjestiti procese koji se odvijaju tijekom kvalitetnog noćnog sna, poput obnove tkiva, jačanja imunosnog sustava, učvršćivanja pamćenja i regulacije hormona.

‘Kronični manjak sna može utjecati na pažnju, pamćenje, kontrolu emocija, brzinu reakcije i donošenje odluka, čak i kad osoba ima dojam da je potpuno budna’, ističe.

Kome se ne preporučuje

Ova metoda nije za svakoga. Oprez se savjetuje osobama s anksioznim poremećajima, jer kofein kao stimulans može pojačati tjeskobu, dok bi je trudnice trebale izbjegavati. A ako primijetite da bez svakodnevnog drijemanja jednostavno ne možete funkcionirati, to je znak da bi bilo dobro posavjetovati se sa stručnjakom za spavanje i obaviti pretrage kako bi se otkrio pravi uzrok umora.