Sjesti na kavu nekome je jutarnji ritual, nekome predah od posla, a nekome povod za druženje koje se protegne do ručka. No koliko ćete taj ritual platiti, uvelike ovisi o tome u kojoj ste zemlji naručili svoj omiljeni napitak.

Infografika podijeljena na LinkedInu uspoređuje cijene cappuccina u 25 europskih zemalja. Hrvatska je u toj usporedbi smještena među povoljnije, s navedenom cijenom od 2,24 eura, dok je na najskupljem kraju Danska s 5,81 eurom.

Važno je pritom znati da uz grafiku nisu navedeni datum prikupljanja podataka ni detaljna metodologija, pa iznose treba promatrati kao prikaz konkretne usporedbe, a ne kao aktualni cjenik svih europskih kafića.

U Italiji i Portugalu manje od dva eura

Prema prikazanim iznosima, najjeftiniji cappuccino među obuhvaćenim zemljama ima Ukrajina, gdje stoji 1,33 eura. Slijede Italija s 1,77 i Portugal s 1,88 eura.

U Španjolskoj je navedena cijena od 2,13 eura, a u Bugarskoj 2,21 euro. Hrvatska je odmah iza nje, šesta kada se zemlje poredaju od najjeftinije prema najskupljoj. Nešto viši iznosi prikazani su za Mađarsku, 2,35 eura, te Rumunjsku, 2,49 eura.

Posebno je zanimljiva usporedba s Italijom: u zemlji koju mnogi povezuju s kulturom ispijanja kave cappuccino je, prema ovoj grafici, 47 centi jeftiniji nego u Hrvatskoj.

Ipak, pri takvim usporedbama bitan je i način posluživanja. Brza kava za šankom i narudžba za stolom na atraktivnoj gradskoj lokaciji ne moraju imati jednaku cijenu, čak ni unutar istoga lokala.

Na sjeveru račun prelazi četiri eura

U skupljem dijelu usporedbe nalaze se Švedska s 4,12 eura, Austrija s 4,15 te Ujedinjeno Kraljevstvo s 4,24 eura.

Finska je prikazana s 4,41 eurom, Norveška s 4,86, a Švicarska s 5,49 eura. Najviši iznos među odabranim zemljama ima Danska, gdje je cappuccino od 5,81 eura približno dva i pol puta skuplji od hrvatskog iznosa na grafici.

Jeftinija kava ne znači nužno i pristupačnija

Nacionalni prosjek teško može opisati sve što gost može zateći na računu. Kvartovski kafić, lokal na glavnom turističkom trgu i hotelska terasa pripadaju različitim cjenovnim svjetovima.

Za procjenu pristupačnosti važna su i primanja: napitak od dva eura može nekome predstavljati veći izdatak nego kava od pet eura osobi s osjetno višom plaćom.

Ova usporedba zato pokazuje gdje su navedene cijene više ili niže, ali za odgovor na pitanje kome je svakodnevni odlazak na kavu doista povoljniji trebalo bi pogledati i koliko se za tu šalicu mora raditi.