Osjećaj da vam je sve teže nakon što se dani skrate nije umišljen. Tijelo se ne ravna prema kalendaru ni prema obvezama, nego prema svjetlu. Kada ga ima manje, mijenja se cijeli niz procesa koji utječu na energiju, raspoloženje i san. Tome pridonosi i pomicanje sata, koje nas očekuje u noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, nakon čega će mrak padati još ranije.

Tijelo misli da je vrijeme za spavanje

Glavnu ulogu u ovoj priči ima melatonin, hormon koji mozak počinje lučiti kada padne mrak i koji tijelu daje signal da je vrijeme za odmor. Ljeti ga dugi i svijetli dani drže pod kontrolom, no kada se smrači već u kasno popodne, organizam se ranije prebacuje u ‘noćni način rada’. Zato vas pospanost može uhvatiti dok ste još na poslu ili tek sjedate za večeru.

Istodobno, manje sunčeve svjetlosti može utjecati i na razinu serotonina, tvari povezane s raspoloženjem i osjećajem budnosti. Posljedica je poznata mnogima: manje volje, više želje za slatkim i dojam da su dani dulji nego što jesu. Stručnjaci upozoravaju i da u hladnijim mjesecima pada razina vitamina D, jer ga koža proizvodi uz pomoć sunca, a njegov manjak može dodatno pridonijeti umoru.

Kada umor postane nešto više

Kod većine ljudi riječ je o blagoj sezonskoj tromosti koja prođe čim se dani ponovno počnu produljivati. Kod nekih je, međutim, ozbiljnija. Sezonski afektivni poremećaj oblik je depresije koji se javlja u jesen i zimu, a prepoznaje se po dugotrajnoj tuzi, gubitku interesa za stvari koje su nekad veselile, pretjeranom spavanju i povlačenju od ljudi.

Ako takvo stanje traje tjednima i počne ometati svakodnevni život, posao ili odnose, liječnici savjetuju da se ne čeka proljeće, nego da se potraži stručna pomoć. Razgovor s obiteljskim liječnikom dobar je prvi korak, a on može uputiti i na provjeru razine vitamina D.

Jutarnje svjetlo kao najbolji saveznik

Najjednostavniji način da unutarnjem satu pomognete jest da mu ujutro date što više dnevnog svjetla. Kratka šetnja u prvim satima dana, kava uz prozor ili odlazak na posao pješice mogu učiniti više nego što se čini, jer jutarnje svjetlo tijelu jasno poručuje da je vrijeme za budnost. Čak i za oblačnog dana vani je znatno svjetlije nego u zatvorenom prostoru.

Pomaže i redovit raspored spavanja, i to vikendom, jer dugo izležavanje subotom i nedjeljom samo dodatno zbunjuje organizam. Tjelesna aktivnost, makar i umjerena, podiže razinu energije, a navečer je dobro prigušiti svjetla i odložiti mobitel barem sat vremena prije spavanja. Neki posežu i za posebnim svjetiljkama koje oponašaju dnevno svjetlo, no prije nego što krenete s takvom terapijom, korisno je savjetovati se s liječnikom.

Zimski umor, dakle, nije znak lijenosti, nego prirodna reakcija tijela na promjenu godišnjeg doba. Uz nekoliko malih promjena u dnevnoj rutini, tamni mjeseci mogu proći s mnogo više energije nego što očekujete.