Zahvaljujući tehnologiji koja iz dana u dan napreduje, okruženi smo brojnim aplikacijama i društvenim mrežama koje nam olakšavaju svakodnevnu komunikaciju. Mobiteli i gadgeti postali su nezaobilazni, a većina djece već u osnovnoj školi dobije svoj prvi mobitel preko kojeg mogu pristupiti bilo kojoj mobilnoj aplikaciji.

Snapchat je jedna od najbrže rastućih aplikacija namijenjena tinejdžerima od 18 do 24 godine, iako ju u sve većoj mjeri koriste i djeca. Aplikaciju su 2011. pokrenuli Evan Spiegel, Bobby Murphy i Reggie Brown, tada studenti na Stanfordu. U vrijeme kad se pojavila bila je jedinstvena po tome što su fotografije i videozapisi nestajali nakon nekoliko sekundi, što joj je jedna od glavnih značajki i danas.

Popularna aplikacija roditeljima otežava nadzor djece

Ova popularna mobilna aplikacija kod djece je postala popularnija i od Facebooka i Instagrama o kojima mnogo više znamo pa je i nadzor nad djecom lakši nego na Snapchatu. Za razliku od drugih društvenih mreža i aplikacija na kojima trajno ostaju pohranjeni audiovizualni zapisi, na Snapchatu oni nestaju deset sekundi nakon što ih pogleda osoba koja ih primi.

Uz fotografije i videozapise, mogu se dodati i crteži, te razne naljepnice, a osim dijeljenja s prijateljima, zapisi se mogu uvrstiti u zbirku fotografija i videa koje se mogu emitirati svima ili samo onima koji vas prate. Upravo su ove brojne zabavne mogućnosti koje aplikacija nudi ono što kod djece izaziva posebni entuzijazam i interes, nego što je slučaj kod starijih korisnika.

Djeca se putem Snapchata mogu naći u ozbiljnoj opasnosti

Kao i sve društvene mreže koje brzo ostvare popularnost, tako i Snapchat predstavlja opasnost za djecu. Djeca vrlo lako preko Snapchata mogu doći u kontakt s nepoznatom osobom za koju ne želimo da naše dijete komunicira, s osobom koja može ugroziti djetetov identitet ili čak iskoristiti dijete.

'Nepostojanje prethodnih zapisa (poruka i slika) djelomično je problematična, jer korištenje ovakve društvene mreže može potaknuti ponašanja poput cyberbullyinga i slanja fotografija neprikladnog sadržaja, koje mogu utjecati na djecu i njihovo samopouzdanje, vjerovanje u sebe i svoje kapacitete i potencijale, ali i percepciju vlastite vrijednosti i slike o sebi', tvrdi komunikolog Domagoj Morić.

Iako se fotografije i videi automatski brišu, primatelj još uvijek može uslikati zaslon mobitela čime fotografija ostaje trajno pohranjena na njegovom telefonu. Jednom kada je zapis izbrisan, roditelj nema uvid niti dokaz u to što je njegovo dijete slalo ili objavilo putem aplikacije. Obzirom da ovo roditeljima dodatno otežava uvid i nadzor djece, potražili smo savjet dječje psihologinje na koji način roditelji mogu zaštiti svoju djecu.

Porazne brojke

U istraživanju koje je naručio site za sigurnost online Knowthenet kojim je obuhvaćeno 1.006 roditelja djece u dobi od osam do 16 godina i 1.004 djece te dobi u listopadu 2013. godine, otkriveno je kako:

• 59 posto djece pristupi nekoj društvenoj mreži dok napuni desetu godinu
• 43 posto se porukama javljalo strancima
• 32 posto roditelja osjeća dovoljno samopouzdanja oko toga da im pomognu zaštititi se na Internetu
• 63 posto roditelja provjerava što im djeca rade na internetu barem jednom tjedno
• 21 posto ne vjeruje da bi znali instalirati alate za nadzor i zaštitu djece
• 46 posto priznaje kako nema povjerenja u internetsku politiku škole u koju im dijete ide ili uopće ne znaju kakva je

Snapchat također otkriva lokaciju na kojoj se nalazite što dodatno može ugroziti dijete, a nudi i opciju slanja videa u živo. Uzmemo li u obzir da djeca puno češće koriste funkcije koje ova aplikacija nudi, te su naivnija i neiskusnija od odraslih, predstavljaju najugroženiju skupinu korisnika kojima se vrlo lako može manipulirati.

Najvažnije je s djecom otvoreno razgovarati o potencijalnim opasnostima

Koliko je uopće važan nadzor djece na internetu i je li bolje s djetetom razgovarati o opasnostima s kojima se može susresti na Snapchatu ili je ipak važnije redovito provjeravati djetetov telefon, psihologinja Ana Munivrana iz Foruma za slobodu odgoja prednost uvijek daje razgovoru s djetetom.

'Snapchat je zabavna aplikacija, privlačna djeci upravo zbog mogućnosti ukrašavanja fotografija i međusobne razmjene. Isto tako, nova je, pa će uskoro biti zamijenjena nekom još novijom i zabavnijom aplikacijom. Dok se roditelji pripreme za Snapchat, već će biti vrijeme da se upoznaju s nečim još aktualnijim. Znači, roditelji trebaju pratiti trendove i biti informirani, to je uvijek dobro. Univerzalno načelo zaštite djece od opasnosti na Internetu (pa i u životu) nema veze sa Snapchatom, već s izgradnjom djetetove ličnosti, socijalnih vještina i iskrenom komunikacijom roditelja i djeteta', tvrdi psihologinja Ana Munivrana.

Komunikolog Domagoj Morić slaže se sa psihologinjom Anom Munivranom kako roditelji trebaju biti upoznati s aplikacijama i društvenim mrežama koje koriste njihova djeca kako bi o potencijalnim opasnostima mogli razgovarati s njima i usaditi im odgovorno ponašanje.

'Otvorena komunikacija s djecom je jako važna u ovakvim slučajevima, jer mogu spriječiti rizična ponašanja i potencijalne posljedice koje neoprezna online komunikacija nosi sa sobom' rekao je komunikolog Domagoj Morić, te je dodao kako 'osim roditelja u edukaciji djece i mladih važnu ulogu imaju i škole, koje bi s učenicima trebale obrađivati teme povezane uz nasilje na internetu, zaštitu od nepoželjnih poruka i postavljanje postavki sigurnosti. Osim toga, usvajanje kritičkog promišljanja i razumijevanja korištenja medija kroz medijsku pismenost u školama ključna je vještina koju mladi trebaju usvojiti u svijetu koji se svakodnevno mijenja', smatra Domagoj Morić koji dodaje kako bi mediji trebali odgovorno izvještavati o nasilju i opasnostima na društvenim mrežama i ne širiti strah, obzirom da se radi o rijetkim pojedinačnim slučajevima kada su djeca u Hrvatskoj ugrožena na bilo koji način putem društvenih mreža.

Nemojte djeci braniti korištenje Snapchata

Direktne metode nadzora funkcioniraju isključivo dok je dijete malo, no kada je riječ o tinejdžerima, roditelji trebaju oprezno postupati kako dijete ne bi počelo skrivati svoje aktivnosti ili lagati o tome što radi na Internetu, što nikako ne može završiti dobro.

'Provjera telefona ima smisla negdje do tinejdžerskih godina, a nakon toga postaje nepoželjno zadiranje u privatnost i ostaje opcija za situacije kad roditelj posumnja u nešto ozbiljnije, no tada riskira daljnje pogoršanje odnosa s djetetom. Lako je reći da su povjerenje i komunikacija važni, da je kvalitetan odnos presudan i da s djetetom treba razgovarati, a teže je ponekad to ostvariti jer traži vremena, energije, volje te emocionalne i komunikacijske vještine roditelja. Svako dijete zaslužuje pravo na grešku, na poneki krivi korak i to su upravo prilike da se nešto nauči, i prilike za roditelja da pokaže svoje roditeljske vještine, pruži podršku i pomoć, te izrazi vlastite stavove i razmišljanja, objašnjava psihologinja Munivrana.

S ovim razmišljanjem složio se i komunikolog Domagoj Morić – 'Nadzor i tehnike zabrane nikada nisu poticajne za mlade, koji u osjetljivom vremenu adolescencije veliki naglasak stavljaju na svoju privatnost i želju za osamostaljivanjem. Zato bi sami nadzor aplikacija i telefona imao veliki kontra-efekt.'

Mladi neoprezni prilikom započinjanja komunikacije s nepoznatima na Internetu

Osim o opasnostima na Snapchatu i postavkama sigurnosti, psihologinja Ana Munivrana smatra kako roditelji s djecom trebaju razgovarati i o osobama koje dodaju za prijatelje. Istraživanje koje je 2013. godine proveo Forum za slobodu odgoja na 4200 mladih iz Hrvatske, a koje se ticalo medijske pismenosti, pokazalo je da je gotovo 65 posto mladih neoprezno kada ulazi u komunikaciju s nepoznatim osobama na Internetu.

'Za početak, roditelji sebi trebaju priznati da možda uopće niti ne razumiju svijet svoga djeteta, jer se puno toga promijenilo od doba kad su oni odrastali, ne samo tehnologija već i druge stvari. No, usprkos bespomoćnosti i nedovoljnoj upoznatosti s trendovima, važno je da su roditelji prisutni u životu djeteta, te da omoguće iskreno i slobodno dijeljenje problema, misli, osjećaja i potreba, odnosno atmosferu u kojoj nema potreba za tajnama i u kojoj prevladavaju podrška i bliskost', tvrdi psihologinja Munivrana.

Iako se tijekom dosadašnjeg rada u Forumu za slobodu odgoja (FSO) nisu susreli sa situacijama kada se roditelj obratio za pomoć vezano za nadzor djeteta na Snapchatu, primali su upite od roditelja koji s djecom žele ostvariti bolju komunikaciju. FSO redovito organizira projekte i provodi preventivne programe u suradnji sa školama u cijeloj Hrvatskoj s ciljem upoznavanja s opasnostima na Internetu i jačanja medijske pismenosti kod djece, roditelja i nastavnika.