Samo 20 posto djece aktivno razumije sadržaj filmova koje gleda, a većina djece pasivno konzumira medijske sadržaje, rijetko prepoznaje osnovne filmske forme, žanrove i narativne strukture, pokazalo je nacionalno istraživanje Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) iz 2024.

Djeca filmove moraju učiti gledati s razumijevanjem

Podatak je to iznesen na nedavno održanom filmskom programu Sedmi kontinent, gdje su stručnjaci, edukatori, redatelji, psiholozi i roditelji razgovarali o važnosti visoko kvalitetne umjetnosti za najmlađu publiku, a predstavljena su i nova istraživanja o tome kako djeca danas doživljavaju i razumiju film.

Tijekom šestodnevnog programa Filmskih dana 2025., koji je organizirala Udruga Djeca susreću umjetnost, stručnjaci su upozorili kako film i mediji mogu biti snažan alat odgoja – ali samo ako djecu učimo gledati s razumijevanjem, baš kao što ih učimo razumjeti ono što pročitaju.

Kako je priopćeno, učitelji i odgojno-obrazovni djelatnici istaknuli su kako filmska pismenost još nije sustavno uključena u nastavni proces, iako upravo ona razvija sposobnost kritičkog mišljenja, empatije i selektivnog odabira sadržaja.

'Za roditelje, ti podaci otvaraju važno pitanje: Što djeca zaista vide kada gledaju ekran? Ako dijete ne razumije što gleda, propušta naučiti prepoznati emocije, motive i poruke koje oblikuju njegov pogled na svijet', ističe se.

Kritičko razmišljanje i prepoznavanje emocija

Predsjednica udruge Djeca susreću umjetnost koja provodi filmski program Sedmi kontinent Edita Bilaver ustvrdila je kako je njihova misija da film i umjetnost postanu ne samo zabava, nego i sredstvo učenja, kreativnog izražavanja i kritičkog razmišljanja za svako dijete. "Kvalitetna filmska pismenost razvija ključne kompetencije za život u suvremenom medijskom okruženju", ocijenila je.

Profesorica i kazališna kritičarka Nataša Govedić sa studentima Akademije dramske umjetnosti provela je istraživanje Kriteriji umjetnosti za djecu, kojim je pokazala da umjetnost za djecu traži još višu razinu kvalitete od umjetnosti za odrasle, jer oblikuje djetetovu percepciju, maštu i sposobnost razumijevanja svijeta.

Ona uključuje igru, participaciju i emocionalnu dubinu – umjesto površne zabave, dok programi koji aktivno uključuju djecu u stvaranje i interpretaciju sadržaja postižu najveći obrazovni i emocionalni učinak. 'Kvalitetna umjetnost ne podcjenjuje dijete. Ona mu daje priliku da misli, osjeća, pita i stvara', istaknula je.

Izazovi stvaranja kvalitetnog sadržaja

Nakon predstavljanja istraživanja Kriteriji umjetnosti za djecu, redatelji Marina Andree Škop i Daniel Kušan govorili su o izazovima stvaranja kvalitetnog filmskog sadržaja za najmlađu publiku, dok su Selma Mehadžić, Edita Bilaver i Marija Georgiev raspravljale su o filmskom obrazovanju i praktičnim pristupima koji djecu potiču na aktivno sudjelovanje u kulturnim i filmskim iskustvima.

Održan je i niz predavanja i radionica, a organizatori kažu kako je posebno dojmljiv bio je razgovor Eve Kraljević i Tibora Đurđeva 'Down na filmu', koji je naglasio empatiju i prevenciju stereotipa o djeci sa sindromom Down.

Filmski program Sedmi kontinent od 2011. razvija inovativne obrazovne programe, okupljajući više od 50 stručnjaka iz područja filma i obrazovanja.