Dani su zimi kraći, a dok dođete doma s posla, već je kasno, pa večerate tek poslije 20 sati?

Stručnjaci upozoravaju zašto kasna večera nikako nije dobra ideja, piše Daily Mail.

Catherine Norton sa Sveučilišta u Limericku objasnila je da bismo tijekom kraćih zimskih dana trebali ranije pojesti večeru kako bismo poboljšali raspoloženje, metabolizam i zdravlje. U tekstu, objavljenom u The Conversationu, ona kaže da ljudi u ovo doba godine često imaju tendenciju jesti u kasnijim večernjim satima, ali da bismo, da podržimo naš unutarnji tjelesni sat, tzv. cirkadijalni ritam, trebali raditi upravo suprotno.

Kaže da je idealno vrijeme za završetak večere između 17.30 i 19 sati, ili barem dva do tri sata prije spavanja, kako bi se metabolizam pojačao i smanjio rizik od zdravstvenih problema povezanih s kasnim objedovanjem. Kasna večera, primjerice oko 22 sata, dovodi se u vezu s višim razinama šećera u krvi i manjim sagorijevanjem masti, a raniji obrok pomaže u regulaciji toga, kao i boljoj probavi.

Norton napominje da usklađivanje obroka s prirodnim cirkadijalnim ritmom pomaže uravnoteženju energije, raspoloženja i sna jer ga prate procesi probave, otpuštanje hormona i sagorijevanje kalorija. Također, kasna večera može povećati rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2, a prilagođavanje vremena obroka može biti korisno za sprječavanje ovih metaboličkih problema, osobito ako se kombinira sa zdravim stilom života.

Zdrave navike

Međutim ističe da je ključ u stvaranju zdravih navika, a ne u krutom pridržavanju pravila koja mogu stvarati stres. Važno je prilagoditi vrijeme obroka osobnim ciljevima, učestalosti vježbanja i rasporedu te birati kvalitetne, laganije obroke dva do tri sata prije spavanja.

Ako najčešće večerate nakon 21 sat i osjećate umor ili manje kvalitetno spavate, može vam biti korisno ranije jesti. No ako kasno trenirate ili imate dogovorene večere, važno je da izaberete kvalitetne, lagane obroke i zaobilazite hranu barem dva do tri sata prije spavanja.

Stručnjaci općenito savjetuju da u zimskim mjesecima ranije večeramo jer su i istraživanja pokazala da su kasni obroci povezani, preciziramo, s 20 posto višim razinama šećera u krvi i 10 posto manjim sagorijevanjem masti. Također, pregledi velikog broja studija ukazuju na korisnost ranijih obroka pri mršavljenju i sniženju krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola, ključnih faktora za prevenciju srčanih bolesti.

Onima koji dugo putuju do doma nakon posla ranije večeranje može biti otežano, ali im se preporučuje uspostavljanje fleksibilnog rasporeda koji uravnotežuje biološke potrebe i životni stil.

Potrebno je pritom uzeti u obzir osobne ciljeve poput mršavljenja ili poboljšanja tjelesnih performansi, učestalosti vježbanja, vremena obroka u odnosu na odlazak na spavanje, osobnog osjećaja nakon jela i realnih životnih okolnosti.

U svakom slučaju, preporučuje se večerati ranije tijekom zime kako bi se podržali prirodni cirkadijalni ritam i zdravlje, a onima koji su često spriječeni u tome preporuka je da budu fleksibilni i svjesni osobnih potreba kako bi postigli ravnotežu između načina života i zdravlja.