Preskakanje obroka može biti i korisno i štetno, a evo što o tome kažu znanstvenici

Kilogrami će se topiti, ali postoji trik

Gubitak težine moguće je postići preskakanjem obroka, ali to treba činiti na ispravan način. Odbijanje hrane zbog ograničavanja ili kažnjavanja sebe nije pravi način i može biti vrlo nezdravo. Ljudi koji preskaču obroke kako bi se kasnije mogli obilnije počastiti ili toliko pregladne da se kasnije prejedaju neće postići zapaženiji rezultat na vagi, ako uopće išta dobroga postignu. Studija iz 2017. kao optimalan način za smanjenje težine sugerira obilat doručak, prosječan ručak pet do šest sati nakon toga i gotovo ništa kasnije.

Osjećat ćete se manje napuhnuto

Pozitivan učinak preskakanja obroka može biti smanjeni osjećaj napuhnutosti jer povremeni post omogućuje probavnom sustavu da obradi hranu koju smo ranije unijeli u tijelo. Neka su istraživanja pokazala i smanjenje upalnih markera u tijelu na zadovoljavajuću razinu uslijed povremenog posta jer se gubi visceralna abdominalna mast koja uzrokuje upale, što dugoročno pomaže u borbi protiv bolesti.

Poboljšan rad mozga

Znanstvenici sa Sveučilišta u Virginiji otkrili su da dijeta koja uključuje povremeni post može poboljšati sposobnost pamćenja. Naime, post pospješuje neurogenezu, proces u kojemu se razvijaju nove moždane stanice i živčano tkivo. Neuroznanstvenik Mark Mattson, vodeći stručnjak u istraživanjima učinaka povremenog posta, otkrio je da preskakanje obroka pozitivno utječe na smanjenje upala mozga, čime se poboljšavaju kognitivne sposobnosti.

Duži i zdraviji život

Mužjaci miševa podvrgnuti dijeti koja uključuje post bili su zdraviji i živjeli su duže od miševa koji su redovito jeli. Studija objavljena 2018. godine pokazala je i da su miševi koji su manje jeli manje obolijevali od bolesti vezanih uz starenje, poput problema s jetrom i poremećaja metabolizma.

Hrana koja je davana miševima, bez obzira kojoj skupini pripadali, nije bila birana i zdravija, što navodi na zaključak da povremeni post doista djeluje. Dakle bez ograničavanja unosa kalorija i bez obzira na vrstu konzumirane hrane, dnevno povećanje perioda gladovanja rezultiralo je poboljšanjem zdravlja i dužim životom miševa. Znanstvenici pretpostavljaju da produžavanje perioda bez unosa hrane omogućuje rad mehanizmima za popravak i održavanje našeg tijela, koji uslijed neprestanog unosa hrane nisu u funkciji.

Post dugoročno ne utječe na održavanje težine

Mnogi ljudi preskaču obroke uvjereni da na taj način održavaju težinu, no istraživanje provedeno 2017. godine pokazalo je da u ovom slučaju nema potrebe za gladovanjem. Naime, dijeta s povremenim postom dugoročno daje slične rezultate kao i zdrava prehrana. Skupina ispitanika koji su godinu dana postili metodom 5:2 nije pokazala bolje rezultate od skupine koja je bila na uobičajenoj dijeti sa zdravom prehranom. Međutim preskakanje obroka nije potpuno beskorisno jer se pokazalo da su ispitanici na dijeti 5:2 bili 'metabolički zdraviji'.

Neutaživa glad i prejedanje

Nedavna studija dokazala je povezanost stresa s povećanjem osjećaja gladi, koji može dovesti do prejedanja ili neprestane potrebe za jedenjem. Kako preskakanje obroka za neke može biti vrlo stresno, jasno je da ova metoda nije za svakoga.

Moguća je pojava umora

Umor osjećamo zbog pada glukoze u krvi, pa kako za vrijeme posta ne biste osjećali umor, potrebno je preskakati obroke prema određenom rasporedu i konzumirati hranu koja će razinu glukoze održavati što stabilnijom tijekom perioda kad ste bez hrane.

Pad raspoloženja

Kad preskočimo obrok, pada razina šećera u krvi, što može znatno utjecati na naše raspoloženje. Glukoza je najvažnije gorivo za naš mozak i njezin nam nedostatak može jako pokvariti raspoloženje. Ako planirate preskakati obrok, kad navali glad nemojte zgrabiti prvo što vam se nađe pri ruci (u mislima). Obično smo u takvim trenucima skloni prejedanju ili nezaustavljivom trpanju šećera u sebe. Oduprite se žudnji i potrudite pojesti neki zdraviji zalogaj.