Detaljna 47-godišnja studija otkriva u kojoj dobi dosežemo svoj fizički vrhunac!

Prema ovoj studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle, kondicija i snaga počinju opadati već u dobi od 35 godina, bez obzira na navike vježbanja. Nakon toga slijedi postupni pad koji se ubrzava s godinama.

Iako je ova sudbina možda neizbježna, to ne znači da je izvan naših ruku. Čak i ako nam tjelesna aktivnost neće pomoći da odgodimo vrhunac, može utjecati na to koliko brzo naše sposobnosti propadaju, sugerira studija.

Starenje uključuje progresivno smanjenje skeletnih mišića, što se može primjetno manifestirati kod nekih ljudi u 60-ima, ponekad ograničavajući pokretljivost.

Prethodna istraživanja elitnih sportaša pokazala su da, unatoč kontinuiranom treningu, tjelesne performanse obično dosežu vrhunac oko 30. godine života. To sugerira da bi mehanizmi gubitka mišića povezanog sa starenjem mogli djelovati već desetljećima prije nego što postanu klinički značajni.

Vrhunac oko 30. godine života

Čak i uz kontinuirani trening, tjelesne performanse dosežu vrhunac oko 30. godine života.

Autori napominju da postoje prednosti proučavanja fizičkih sposobnosti kod sportaša, poput dostupnosti podataka i nedostatka utjecaja sjedilačkog načina života, ali postoji i 'očiti nedostatak' da elitni sportaši možda nisu reprezentativni za opću populaciju.

Za novi rad, istraživači su proveli longitudinalnu studiju temeljenu na populaciji u nadi da će izmjeriti fizičke sposobnosti opće populacije od adolescencije do starije dobi.

Istraživanja na ovu temu obično su se oslanjala na presječne studije, koje analiziraju podatke iz populacije u određenom vremenskom trenutku. Longitudinalne studije stoga mogu pružiti vrijedne perspektive o tome kako se varijable mogu mijenjati tijekom određenog razdoblja.

Istraživači su koristili podatke iz švedske kohortne studije o tjelesnoj aktivnosti i kondiciji (SPAF), longitudinalne studije koja prati nekoliko stotina sudionika u Švedskoj od 1974. godine, kada su imali 16 godina.

SPAF uključuje podatke o snazi i kondiciji istih tih ljudi u pet intervala tijekom posljednjih pet desetljeća (u dobi od 16, 27, 34, 52 i 63 godine), nudeći jedinstvenu priliku za mjerenje promjena u fizičkim sposobnostima tijekom pola stoljeća.

Čini se da su presječne studije podcijenile pad fizičke sposobnosti povezan sa starenjem, izvještavaju istraživači, ali njihovi nalazi podupiru postojeće dokaze da to podjednako utječe na muškarce i žene.

Za oba spola, mišićna izdržljivost i procijenjeni maksimalni aerobni kapacitet dosegli su vrhunac između 26. i 36. godine prije nego što su postupno opadali, prvo za 0,3 do 0,6 posto godišnje, a kasnije i do 2,5 posto godišnje, bez razlike u stopi pada među spolovima.

Postojala je razlika u mišićnoj snazi, pri čemu su muškarci i žene dosegli vrhunac u dobi od 27, odnosno 19 godina. Njihova mišićna snaga zatim je opadala sličnom brzinom, u početku se smanjujući za 0,2 do 0,5 posto godišnje, a kasnije eskalirajući do godišnjeg pada od 2 posto ili više. Do 63. godine, ukupni pad sudionika od njihovog vrhunskog fizičkog kapaciteta kretao se od 30 do 48 posto.

Postoje dobre vijesti: iako možda ne možemo izbjeći ili odgoditi svoje fizičko propadanje, možemo usporiti njegovu brzinu redovitom tjelovježbom, kažu autori.

'Pojedinci koji su bili tjelesno aktivni u slobodno vrijeme u dobi od 16 godina održali su veći aerobni kapacitet, mišićnu izdržljivost i mišićnu snagu tijekom cijelog razdoblja promatranja', pišu. To naglašava važnost promicanja tjelesne aktivnosti među tinejdžerima i mladim odraslima, ali ta je poruka korisna bez obzira na godine. Studija je pokazala da su sudionici koji su postali aktivniji u odrasloj dobi ipak uspjeli poboljšati svoje fizičke sposobnosti za oko 10 posto.

'Nikad nije prekasno početi se kretati. Naša studija pokazuje da tjelesna aktivnost može usporiti pad performansi, čak i ako ga ne može u potpunosti zaustaviti', kaže glavna autorica Maria Westerståhl, predavačica na Odjelu za laboratorijsku medicinu Karolinska instituta.

'Sada ćemo tražiti mehanizme zašto svi postižu vrhunske performanse u dobi od 35 godina i zašto tjelesna aktivnost može usporiti gubitak performansi, ali ga ne i potpuno zaustaviti', kaže Westerståhl.