Nova velika švedska studija povezala je veću konzumaciju punomasnog sira i punomasnog vrhnja s nižim rizikom od demencije. Iako nalaz zvuči ohrabrujuće, stručnjaci upozoravaju da se radi o povezanosti, a ne dokazu uzročno-posljedične veze, pa rezultate treba tumačiti oprezno.

Demencija je složeno stanje na koje utječu genetika, životni stil, kardiometaboličko zdravlje i čitav obrazac prehrane. Upravo zato pojedine namirnice ne bi trebalo promatrati kao 'zaštitne' same po sebi. Ipak, ovakva istraživanja mogu pomoći da bolje razumijemo koje prehrambene navike prate niži rizik i u kojim okolnostima.

Rezultati istraživanja

U istraživanju je praćeno 27 670 sredovječnih i starijih osoba tijekom 25 godina, a demencija se u tom razdoblju razvila kod 3.208 sudionika. Rezultati su pokazali da je kod osoba bez poznatog genetskog rizika za Alzheimerovu bolest veća konzumacija punomasnog sira bila povezana s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti. U konkretnim brojkama, unos veći od 50 grama punomasnog sira na dan bio je povezan sa smanjenjem rizika od 13 do 17 posto, dok se takav učinak nije uočio kod onih koji nose genetske rizične čimbenike.

Slično tome, konzumacija više od 20 grama punomasnog vrhnja na dan bila je povezana s 16 do 24 posto nižim rizikom od demencije ukupno. Zanimljivo je da istraživači nisu pronašli značajne povezanosti za obrano ili punomasno mlijeko, fermentirane ili nefermentirane mliječne proizvode te za obrano vrhnje.

Ovakvi nalazi privlače pozornost i zato što se godinama u javnozdravstvenim preporukama naglašavalo biranje manje masnih mliječnih proizvoda radi smanjenja kardiovaskularnog rizika. Pritom treba imati na umu da bolesti srca i demencija dijele brojne rizične čimbenike, među kojima su povišeni krvni tlak, dijabetes i pretilost.

Namirnice ne djeluju same: bitan je cijeli obrazac prehrane

Prehrambene studije često se oslanjaju na samoprijavljene podatke, što znači da ljudi procjenjuju i naknadno se prisjećaju onoga što su jeli. To može biti problematično jer se prehrambene navike s vremenom mijenjaju, a rane promjene u pamćenju mogu utjecati i na način prehrane i na točnost prisjećanja.

Kako bi smanjili mogućnost da rani, još nedijagnosticirani simptomi demencije iskrive rezultate, švedski su istraživači najprije isključili osobe koje su na početku istraživanja već imale demenciju. Zatim su ponovili analizu nakon što su izračuna izuzeli i one koji su razvili demenciju unutar prvih deset godina praćenja. Time su nastojali usmjeriti rezultate na skupinu sudionika koji su dulje ostali kognitivno očuvani i kod kojih je manja vjerojatnost da su rane promjene ponašanja već utjecale na prehranu.

Važno je razmotriti i pitanje zamjene namirnica. Dio 'koristi' možda ne proizlazi iz sira ili vrhnja, nego iz činjenice da su te namirnice u prehrani zamijenile druge, potencijalno nepovoljnije izbore, primjerice prerađeno ili crveno meso. U prilog toj mogućnosti ide i nalaz iz iste studije prema kojem nije uočena povezanost između punomasnih mliječnih proizvoda i rizika od demencije u skupini sudionika čija je prehrana ostala stabilna tijekom pet godina.

Kada se u obzir uzmu i ranija istraživanja, slika ostaje neujednačena. Neke analize upućuju na to da konzumacija sira može biti povezana s nižim rizikom od bolesti srca te da punomasni mliječni proizvodi ne moraju nužno povećavati kardiovaskularni rizik. Međutim, kad je riječ o zdravlju mozga, rezultati su miješani. Uočeno je i da studije provedene u azijskim populacijama češće nalaze korist mliječnih proizvoda za kognitivno zdravlje nego mnoge europske studije, što se ponekad tumači različitim razinama uobičajenog unosa mliječnih proizvoda.

Iako punomasni sir sadrži niz nutrijenata važnih za neurološku funkciju, kao što su vitamini A, D i K2, vitamin B12 i folat, kao i jod, cink i selen, dostupni podaci ne opravdavaju zaključak da bi velike količine sira ili vrhnja trebalo ciljano povećavati radi prevencije demencije. Dosljedno najsnažniju potporu i dalje imaju prehrambeni obrasci, a ne pojedinačne namirnice. Mediteranski način prehrane, koji uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice, ribu i umjerene količine mliječnih proizvoda, među najpouzdanije je povezanim obrascima s nižim rizikom i od demencije i od bolesti srca.