No najnovija znanstvena istraživanja sugeriraju da bismo, umjesto o samoj količini, trebali početi razmišljati o vrsti voća. Znanstvenici upozoravaju da nije sve voće jednako kada je u pitanju zaštita našeg najvažnijeg mišića, srca.

Najnovija studija, objavljena u uglednom časopisu Food and Function, koja je pratila prehranu više od 30.000 sudionika u Velikoj Britaniji i SAD-u, otkrila je zabrinjavajući trend: čak i oni pojedinci koji uredno konzumiraju preporučene dnevne doze voća i povrća često pate od manjka ključnog nutrijenta – flavanola.

Moćni antioksidant koji spašava živote

Flavanoli su moćni biljni spojevi i antioksidanti za koje je dokazano da smanjuju upalne procese u tijelu i značajno poboljšavaju funkciju krvnih žila. Prethodna istraživanja pokazala su da optimalan dnevni unos ovih spojeva može smanjiti rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za gotovo trećinu. Nažalost, statistika pokazuje da manje od petine opće populacije unosi njihove dovoljne količine.

Profesor Gunter Kuhnle sa Sveučilišta u Readingu ističe da je poruka o pet porcija na dan ispravna, ali da bismo možda morali pažljivije razmisliti o tome kojih pet vrsta zapravo biramo. Budući da voće i povrće nudi vrlo različite nutritivne prednosti, rastom razumijevanja ovih spojeva otvara se stvarna prilika da prehrambene smjernice postanu znatno specifičnije i učinkovitije u praksi.

Autori studije naglašavaju da ne morate drastično mijenjati prehranu, već samo pametnije birati voće i povrće prilikom sljedećeg odlaska na tržnicu. Glavni autor rada, dr. Javier Ottaviani, objašnjava da uvrštavanje samo jedne šalice zelenog čaja uz obrok ili šake bobičastog voća može napraviti golemu razliku u apsorpciji ovog spoja.

Znanstvenici su stoga izmjerili točne vrijednosti i sastavili popis namirnica koje predvode u količini ovog čuvara srca po standardnoj porciji.

Na samom vrhu nalaze se šljive jer u jednoj košarici od pola kilograma donose čak 450 miligrama flavanola. Slijede ih brusnice s 300 miligrama na četvrtinu kilograma te kupine, koje u porciji od 200 grama sadrže oko 250 miligrama ovog nutrijenta. Za one koji više vole napitke odličan izbor je šalica zelenog čaja jer osigurava 200 miligrama flavanola.

Među visokorangiranim namirnicama nalazi se i bob, koji u maloj šaci donosi 140 miligrama, a prate ga trešnje sa 130 miligrama na 400 grama ploda. Vrlo visoko na popisu je i srednja jabuka, pod uvjetom da se jede s korom, jer tako osigurava 110 miligrama. Popis moćnih čuvara zdravlja zaokružuju jagode s 90 miligrama, borovnice sa 80 miligrama po košarici, te pinto grah, koji u količini od dvije žlice suhog zrna donosi oko 70 miligrama flavanola.

Da moć bobičastog voća nije samo teoretska, potvrdilo je i paralelno kliničko ispitivanje stručnjaka s King's Collegea u Londonu i Sveučilišta u Readingu. Oni su proveli strogo kontrolirano istraživanje na zdravim muškarcima i ženama u dobi od 65 do 80 godina.

U periodu od 12 tjedana dio ispitanika svakodnevno je konzumirao napitak od liofiliziranog praha divlje borovnice, a rezultati su bili fascinantni jer je kod skupine koja je konzumirala borovnice zabilježen znatno niži krvni tlak te poboljšana cirkulacija, što izravno smanjuje rizik od infarkta. No korist nije stala samo na kardiovaskularnom sustavu jer su ovi ispitanici pokazali i bolje pamćenje te za 8,5 posto veću točnost i koncentraciju u zadacima pažnje.

Zato sljedeći put kada budete birali međuobrok imajte na umu to da šaka tamnog bobičastog voća, sočne trešnje ili šalica kvalitetnog zelenog čaja čine razliku između puke sitosti i aktivne zaštite zdravlja.