Zdravlje mozga ne ovisi samo o genetici, nego i o navikama koje možemo mijenjati tijekom cijelog života
Ostati mentalno oštar i u starijoj dobi nije nedostižan cilj niti puka sreća. Znanstvenici sve jasnije potvrđuju da zdravlje mozga uvelike ovisi o navikama koje razvijamo tijekom života, a dobra vijest je da nikad nije kasno za promjene. Od učenja stranog jezika i sviranja instrumenta do društvenih aktivnosti i memorijskih tehnika, mozak se može jačati u svakoj dobi.
'Istraživanja danas pokazuju da se kognitivna rezerva može graditi, održavati pa čak i povećavati tijekom cijelog života', objašnjava neuroznanstvenica i istraživačica kognitivnog starenja.
vezane vijesti
Što je kognitivna rezerva?
Jedan od najvažnijih pojmova u prevenciji kognitivnog propadanja posljednjih godina postala je takozvana kognitivna rezerva. Riječ je o sposobnosti mozga da se odupre starenju ili neurodegenerativnim bolestima bez značajnijeg pada funkcionalnosti.
U izvješću 'Dementia prevention, intervention, and care', koje je Lancet ažurirao 2024. godine, navodi se da bi se čak 45 posto slučajeva demencije moglo spriječiti ili odgoditi uklanjanjem 14 promjenjivih čimbenika rizika. Među njima su fizička neaktivnost, depresija i socijalna izolacija, ali i niža razina obrazovanja.
No stručnjaci upozoravaju da obrazovanje nije jedini faktor. Danas se smatra da se kognitivna rezerva ne formira samo u djetinjstvu ili mladosti, nego se razvija kroz cijeli život. 'Učenje, bogate društvene interakcije i mentalno stimulativne aktivnosti mogu značajno pridonijeti očuvanju moždanih funkcija', ističe autorica. Primjeri takvih aktivnosti uključuju sviranje instrumenta, igranje šaha i drugih kompleksnih društvenih igara, volontiranje te aktivnosti koje uključuju planiranje i rješavanje problema.
Mozak se može prilagoditi
Znanstvenici danas razlikuju nekoliko modela koji objašnjavaju kako mozak odolijeva starenju. Jedan od njih temelji se na tzv. moždanoj rezervi, odnosno ideji da neki ljudi prirodno imaju veću otpornost zbog većeg broja neurona. Drugi model naglašava važnost zdravog i aktivnog načina života koji pomaže očuvati strukturu i funkciju mozga tijekom starenja.
Treći model, koji se danas najviše istražuje, odnosi se upravo na kognitivnu rezervu. On polazi od pretpostavke da mozak može fleksibilno koristiti različite neuronske mreže i pronaći alternativne načine funkcioniranja kako bi nadoknadio promjene povezane sa starenjem.
Rani simptomi demencije
Rani simptomi demencije mogu se razlikovati od osobe do osobe, no stručnjaci upozoravaju na nekoliko najčešćih znakova koje ne bi trebalo ignorirati.
Među njima su gubitak pamćenja, poteškoće s koncentracijom i otežano obavljanje svakodnevnih zadataka, primjerice snalaženje pri plaćanju u trgovini. Česti su i problemi u praćenju razgovora ili pronalaženju pravih riječi, kao i zbunjenost vremenom i mjestom.
Promjene raspoloženja također mogu biti jedan od ranih pokazatelja razvoja demencije.
Posebno zanimljive rezultate donijela su novija istraživanja memorijskih strategija. Tim kanadskih znanstvenika pokazao je da tehnike poput metode loci, u kojoj se informacije povezuju s poznatim prostorima, ili mentalne vizualizacije mogu izazvati mjerljive promjene u moždanoj aktivnosti. 'I kod starijih osoba moguće je razviti učinkovitije strategije pamćenja i povećati funkcionalnu fleksibilnost mozga', navodi istraživačica.
Učenje jezika i glazbe pomaže mozgu
Velik interes izazvalo je i istraživanje Engage, koje proučava učinke mentalno stimulativnih hobija kod starijih osoba. Program kombinira klasični kognitivni trening s aktivnostima poput učenja glazbe, stranog jezika ili videoigara. Rezultati sugeriraju da upravo takve aktivnosti, koje su ljudima zabavne i motivirajuće, mogu imati učinke usporedive s tradicionalnim treninzima mozga.
Sličan projekt provodi se i na Sveučilištu Québec u Trois-Rivièresu, gdje istraživači proučavaju kako učenje engleskog jezika kao drugog jezika utječe na kognitivne sposobnosti i moždanu aktivnost starijih osoba. Projekt uključuje nastavu, individualno mentorstvo te kognitivna i neurofiziološka mjerenja, a prvi rezultati pokazuju da intelektualni angažman donosi koristi čak i kada se s učenjem započne kasnije u životu.
Nije kasno za promjene
Stručnjaci zaključuju da očuvanje mentalne oštrine ne zahtijeva skupe ili nedostižne metode. Ključ je u kontinuiranoj mentalnoj aktivnosti, društvenoj uključenosti i spremnosti na učenje novih stvari. 'Kognitivna rezerva nije fiksna. Ona se razvija kroz iskustvo i može se jačati tijekom cijelog života', poručuje autorica istraživanja.
