Vlada predlaže uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratnu antiinflacijsku mjeru za porezno razdoblje 2026. godine, a odnosit će se samo na obveznike poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju, a to su veliki i srednji poduzetnici (njih oko 1.800) koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u RH.

"Logika kojom se vodimo jest da na ovaj način destimuliramo prije svega one koji su inflacijska kretanja nastala uslijed egzogenih čimbenika i činjenice da je eskalacija koja se dogodila početkom godine uvjetovala jako visoke stope inflacije, da ih ne iskorištavaju za povećanje cijena svojih proizvoda, odnosno ubiranja prekomjernih marži", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući zakonski prijedlog na Vladi.

Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi. Prijedlogom se definira da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine). Ona će se oporezivati stopom od 50 posto.

"Naznačio bih da je dio izmjena zakona koji se odnosi na prekomjerne trgovačke marže, dakle oporezivanje, već pokazao u praksi, od kada smo ga predstavili, svoju preventivnu ulogu, jer je došlo do naglog smanjenja rasta dijela dijela cijena. To znači da su oni koji su shvatili kakve će biti odredbe zakona, koji će nakon što ga Sabor usvoji stupiti na snagu 1. siječnja, dobro promislili o tome kakve će cijene formirati. Zato mi se čini da je ova reforma, već sada i prije nego što je usvojena, pokazala svoje preventivne učinke", istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvdnom dijelu sjednice Vlade.

Izmjene oporezivanja dohotka

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak planira se ukidanje oporezivanja mirovina, odnosno, kako se navodi u prijedlogu, povećanje postotka umanjenja s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze na mirovinu, a na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi (mjesečna porezna osnovica do 5.000,00 eura, odnosno godišnja porezna osnovica do 60.000,00 eura).

Iz primjera Vlade vidljivo je da ako je mirovina umirovljenika 800 eura, a zakonski propisani osobni odbitak na koji se ne plaća porez na dohodak iznosi 600 eura, razlika porezne osnovice 200 eura na koju se sada plaća porez po nižoj stopi od 20 posto iznosi 40 eura. Od tih 40,00 eura do sada se obračunavalo umanjenje za umirovljenike od 50 posto te porez na dohodak u tom slučaju iznosi 20 eura. Predloženim Zakonom porez na dohodak iznosio bi 0 eura.

Porezni tretman paušalaca

Kada je riječ o poreznom tretmanu "paušalaca", povećanja opterećenja bit će pošteđeno prvih pet poreznih razreda, zaključno s godišnjim prihodima do 40.000 eura. No, predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje samostalne djelatnosti oporezuje paušalno na način da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede, i to s 85 na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).

"Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika. Isto tako, svi oni paušalni obrtnici koji su u gornja dva razreda, dakle od 40 do 60 tisuća eura, koji smatraju da njihove odbitne stavke trebaju biti veće, mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način jasno adresirati realno stanje u svojim obrtima", poručio je Ćorić.

Diže se 'paušalac' za turističke krevete

Predviđeno je i povećanje donje granice propisanih raspona visine paušalnog poreza po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za I. i II. kategoriju JLS prema indeksu turističke razvijenosti, i to: sa 100 na 150 eura (I. kategorija) te sa 70 eura na 100 eura (II. kategorija). Shodno tome, predlažu se izmjene visine paušalnog poreza u slučaju da predstavničko tijelo JLS ne donese odluku za navedene kategorije, i to sa: 200 eura na 225 eura (I. kategorija) te sa 135 eura na 150 eura (II. kategorija).

Između ostalog, izmjenama zakona propisat će se da u postupcima utvrđivanja nerazmjera imovine i prijavljenih dohodaka porezna obveza nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnove za oporezivanje te da Porezna uprava može po službenoj dužnosti, temeljem podataka kojima raspolaže, upisati poreznog obveznika u registar poreznih obveznika.

Vlada će propisati novu vrstu dohotka i porezni tretman za primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa. Kako se ističe, na navedene primitke ne plaća se porez na dohodak, međutim u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi, na primitke ostvarene takvim ulaganjem predlaže se propisivanje nove vrste dohotka od kapitala ostvarenog ulaganjem imovine putem Hrvatskog investicijskog računa, koji bi bio oporeziv po stopi od 12 posto.

U prijedlogu je procjenjeno da će financijski učinak oslobođenja plaćanja poreza na dohodak na mirovine na smanjenje prihoda u proračunima JLS-a s osnove poreza na dohodak biti oko 180 milijuna eura, dok će izmjene u vezi paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti povećati prihode JLS-a za 23,5 milijuna eura.

Promjene u plaćanju doprinosa za 'paušalce'

U Sabor su upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se predlaže povećanje koeficijenata za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju paušalni porez na dohodak s 0,4 na 0,45 za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00) te za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00) na 0,5.

Za osiguranike koji će ostvariti primitke od 40.000,01 do 50.000,00, mjesečna obveza doprinosa povećat će se za 12,5 posto, a za osiguranike koji će ostvariti primitke od 50.000,01 do 60.000,00 mjesečna obveza povećat će se za 25 posto.

Po toj osnovi očekuje se da će se u državni proračun sliti po osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u 2027. godini 3,8 milijuna eura, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje za 4,1 milijuna eura, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za 1,3 milijuna eura.

Zakon o PDV-u usklađuje se s EU direktivom

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pak, Vlada preuzima EU direktivu u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba, s učinkom od 1. siječnja 2027.

Kako se navodi u prijedlogu upućenom u Sabor, predloženim izmjenama želi se poboljšati postojeće odredbe vezane uz sustave One Stop Shop (OSS) i Import One-Stop Shop (IOSS), putem kojih poduzetnici na jednom mjestu mogu izvršiti prijavu i plaćanje PDV-a za usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici i prodaju dobara na daljinu, za tzv. internetsku prodaju građanima u EU.

Između ostalog, namjerava se i preciznije definirati prag od 10.000 eura za prodaju na daljinu unutar EU, a predviđeno je i podizanje neoporezivog iznosa za poklone male vrijednosti s 22 eura kvartalno na 100 eura godišnje po primatelju.