Kronična neispavanost značajno povećava rizike od zdravstvenih problema, demencije i učestalih promjena raspoloženja, a stručnjaci savjetuju kako nadoknaditi propuštene sate sna
Istraživanja su pokazala kako bi odrasle osobe noću trebale spavati najmanje sedam sati, dok sve manje od toga dovodi do kronične neispavanosti koja dolazi s raznim rizicima po zdravlje.
vezane vijesti
'Neispavanost može utjecati na tijelo na razne načine, a ljudi se najčešće osjećaju bolje nego što uistinu jesu', naglašava Steven Holfinger, specijalist za kvalitetu sna na Sveučilištu Ohio.
I dok svaki gubitak sna ostavlja traga na organizmu, kronična neispavanost budi ozbiljne razloge za brigu. Stručnjaci napominju kako dolazi do tzv. duga spavanja koji podrazumijeva sve nenadoknađene izgubljene sate sna.
Općenito, što više 'duga spavanja' nagomilate, to će se vaše tijelo lošije nositi s njime i povećat će se rizik od ozbiljnijih posljedica po zdravlje, među kojima je i demencija.
Otplatite 'dug spavanja'
Dobra vijest je kako postoji način da taj 'dug' otplatite i time značajno smanjite potencijalne rizike!
Za početak, odredite koliko sna vam je potrebno. Stručnjaci tvrde kako je odraslim osobama potrebno između sedam i osam sati sna, no ako ste kronični neispavani, onda vam vrlo vjerojatno treba i više.
Promislite koliko bi vam sna bilo potrebno da se osjećate odmoreno i prioritizirajte odlazak na spavanje u vrijeme koje će vam to omogućiti. Olakšat će vam uvođenje rutine u kojoj ćete svaku večer lijegati u isto vrijeme jer ćete tako prilagoditi svoj biološki ritam i lakše usnuti i u ranije večernje sate.
Akutna i kronična neispavanost
Akutna neispavanost podrazumijeva blagi i privremeni nedostatak sna koji je praćen simptomima kao što su slabija koncentracija, pospanost tijekom dana, povećan apetit, osjećaj iritiranosti i nervoze te tjeskobe. Nastupa nakon jedne ili dvije noći smanjenog sna ili čak u slučajevima kada se često budite tijekom noći i ne dohvaćate čvrst san.
Kronična neispavanost podrazumijeva stalnu nedostatnu količinu sna, a riječ je o stanju kroničnog stresa koji povećava rizik od dugoročnih zdravstvenih problema, demencije i češćih upalnih procesa.
Važno je da se ove rutine pridržavate u svim danima u tjednu te da čak i vikendom liježete i ustajete u isto vrijeme.
Kako biste si olakšali usnivanje, u satima prije odlaska na spavanje, izbjegavajte alkohol i upotrebu elektroničnih uređaja te svoju poslijepodnevnu kavu konzumirajte u što ranije doba. Isto tako, istraživanja su pokazala tjelovježba tijekom dana pomaže u lakšem usnivanju i održavanju čvrstog sna tijekom čitave noći.
Pripazite s dnevnim snom
Mnogi nedostatak sna pokušavaju nadoknaditi dnevnim odmorom, no pripazite da ne traje dulje od 20-60 minuta kako ne biste naštetili kvaliteti noćnog sna.
Imajte na umu da je potrebno vremena i strpljenja kako biste otplatili svoj 'dug spavanja'. Primjerice, ako ste izgubili čitavu noć, trebat će vam dodatni sati sna tijekom čitavog tjedna! Za kraj, stručnjaci naglašavaju kako je ključni prepoznati da imate ovaj problem te krenuti postepeno poduzimati korake da ga riješite.
'Na svim razinama ćete bolje funkcionirati jednog kada počnete prioritizirati san', zaključuje dr. Aruna Rao.
