Kako se celzijevci spuštaju sve više prema ništici, neki počinju osjećati hladnoću više od drugih, a evo i zašto.

Za one koji su sve osjetljiviji na hladnoću, čak i s više slojeva odjeće, kako prolaze godine, to bi moglo bi biti sve izraženije.

Dr. Elise Dallas, obiteljska liječnica iz London General Practice, istražila je šest uobičajenih razloga zašto ljudi s godinama osjećaju hladnoću intenzivnije nego prije, a ponudila je praktične savjete za zagrijavanje dok se hladniji mjeseci pojačavaju, piše The Indenpendent.

1. Sporiji metabolizam

Sporiji metabolizam pridonosi osjećaju hladnoće kako starimo.

'Metabolizam usporava s godinama zbog smanjene mase mršavih mišića i hormonskih promjena', objašnjava Dallas. 'Funkcija štitnjače opada, posebno razine slobodnog T3, što smanjuje metaboličku brzinu i proizvodnju topline. Nadbubrežne promjene uključuju smanjeni DHEA (dehidroepiandrosterone) i promijenjene ritmine kortizola, što može utjecati na energetsku ravnotežu i termoregulaciju. Termogeneza, proces proizvodnje topline u tijelu, postaje manje učinkovita. Uključuje osnovnu metaboličku toplinu, drhtanje i mehanizme bez drhtanja poput aktivacije smeđeg masnog tkiva', objasnila je.

2. Manje mišića i masti

Mnogi u kasnijim godinama života gube mišićnu masu i masno tkivo, što smanjuje izolaciju našeg tijela.

'Mišićna masa se smanjuje zbog sarkopenije, što smanjuje proizvodnju topline. Potkožno masno tkivo također se smanjuje, što smanjuje izolaciju', kaže Dallas. 'Masno se tkivo prerasporedjuje s udova na središnje dijelove, što smanjuje toplinu na periferiji'.

3. Loša cirkulacija

Cirkulacija prirodno opada s godinama.

'Krvni žile se sve više ukrućuju, a vazodilatacija postaje manje odzivna', kaže Dallas. 'Periferna cirkulacija usporava, posebno u ekstremitetima, smanjujući dostavu topline. Autonomna regulacija protoka krvi također slabi, što otežava održavanje topline'.

4. Kronične bolesti

Kronične bolesti poput hipotireoze, anemije i dijabetesa mogu povećati osjetljivost na hladnoću kod starijih osoba utječući na sposobnost tijela da proizvodi i cirkulira toplinu.

'Hipotireoza smanjuje metaboličku proizvodnju topline, a anemija smanjuje dostavu kisika tkivima, smanjujući staničnu energiju i toplinu', objašnjava Dallas. 'S druge strane, dijabetes može uzrokovati perifernu neuropatiju i vaskularno oštećenje, narušavajući osjet topline i cirkulaciju. Uz to, zatajivanje srca smanjuje srčanu minutu, ograničavajući protok krvi u kožu i ekstremitete, a Raynaudov fenomen uzrokuje pretjeranu vazokonstrikciju kao odgovor na hladnoću.'

5. Nuspojave lijekova

Zbog promjena u tijelu povezanih s godinama i česte uporabe više lijekova, stariji odrasli su osjetljiviji na nuspojave.

'Diuretici mogu izazvati dehidraciju i neravnotežu elektrolita, narušavajući termoregulaciju', kaže Dallas. 'Antidepresivi poput SSRI (npr. sertralin, fluoksetin) i triciklički (npr. amitriptilin) mogu utjecati na hipotalamičku kontrolu temperature i izazvati vazokonstrikciju. Nadalje, vazodilatatori poput blokera kalcijskih kanala (npr. amlodipin) i alfa-blokera (npr. doksakozin) mogu narušiti vaskularni tonus i zadržavanje topline, a beta-blokeri (npr. bisoprolol) smanjuju srčanu minutu i perifernu cirkulaciju'.

6. Dodatni faktori

Niz drugih faktora povezanih s godinama također igra ulogu. 'Tanja koža, smanjena funkcija znojnih žlijezda, manja fizička aktivnost i oslabljen hipotalamički odgovor – sve to smanjuje sposobnost tijela da osjeća hladnoću i odgovara na nju', dodaje Dallas.

'Manji unos kalorija i smanjena aktivnost smeđeg masnog tkiva također pridonose'.

Može li izlaganje hladnim temperaturama dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kod starijih osoba?

'Da, izlaganje hladnim temperaturama dovodi do mnogih ozbiljnih zdravstvenih problema kod starijih odraslih', kaže Dallas. 'Hipotermija se može dogoditi čak i u zatvorenim prostorima, a hladan stres povećava kardiovaskularni rizik, pogoršava artritis te može narušiti kogniciju i pokretljivost, povećavajući rizik od padova. Smrzotine su također rizik u jakoj hladnoći'.

Što stariji odrasli mogu učiniti da se bolje ugriju zime?

'Nosite toplinske slojeve uključujući kape, rukavice i čarape', savjetuje Dallas. 'Također, održavajte temperaturu u kući najmanje na 20°C, sigurno koristite električne deke ili boce s toplom vodom te provjerite propuh i izolirajte prozore i vrata. Uz to, jedite redovite, tople obroke, ostanite hidratirani i pokušajte ostati aktivni u zatvorenom prostoru kako biste potaknuli cirkulaciju', objasnila je stručnjakinja.