Kako se celzijevci spuštaju sve više prema ništici, neki počinju osjećati hladnoću više od drugih, a evo i zašto.

Za one koji su kako prolaze godine sve osjetljiviji na hladnoću, čak i s više slojeva odjeće, to bi moglo biti sve izraženije.

Dr. Elise Dallas, obiteljska liječnica iz klinike London General Practice, istražila je šest uobičajenih razloga zbog kojih ljudi s godinama osjećaju hladnoću intenzivnije nego prije, a ponudila je i praktične savjete za zagrijavanje dok se temperatura spušta u hladnijim mjesecima, piše The Independent.

1. Sporiji metabolizam

Sporiji metabolizam pridonosi osjećaju hladnoće kako starimo.

'Metabolizam usporava s godinama zbog smanjene mase mišića i hormonskih promjena', objašnjava Dallas. 'Funkcija štitnjače opada, posebno razine slobodnog T3, što smanjuje metaboličku brzinu i proizvodnju topline. Nadbubrežne promjene uključuju smanjeni DHEA (dehidroepiandrosteron) i promijenjene razine kortizola, što može utjecati na energetsku ravnotežu i termoregulaciju. Termogeneza, proces proizvodnje topline u tijelu, postaje manje učinkovita, a uključuje osnovnu metaboličku toplinu, drhtanje i mehanizme bez drhtanja, poput aktivacije smeđeg masnog tkiva', objasnila je.

2. Manje mišića i masti

Mnogi u kasnijim godinama života gube mišićnu masu i masno tkivo, što smanjuje izolaciju tijela.

'Mišićna masa se smanjuje zbog sarkopenije, što smanjuje proizvodnju topline. Potkožno masno tkivo također se smanjuje, što smanjuje i izolaciju', kaže Dallas. 'Ono se preraspoređuje s udova na središnje dijelove, a to smanjuje toplinu na periferiji.'

3. Loša cirkulacija

Cirkulacija prirodno opada s godinama.

'Krvni žile se sve više ukrućuju, a vazodilatacija postaje manje odzivna', kaže Dallas. 'Periferna cirkulacija usporava, posebno u ekstremitetima, smanjujući dostavu topline. Autonomna regulacija protoka krvi također slabi, što otežava održavanje topline.'

4. Kronične bolesti

Kronične bolesti poput hipotireoze, anemije i dijabetesa mogu povećati osjetljivost na hladnoću kod starijih osoba, utječući na sposobnost tijela da proizvodi i cirkulira toplinu.

'Hipotireoza smanjuje metaboličku proizvodnju topline, a anemija dostavu kisika tkivima, smanjujući i staničnu energiju i toplinu', objašnjava Dallas. 'S druge strane, dijabetes može uzrokovati perifernu neuropatiju i vaskularno oštećenje, narušavajući osjet topline i cirkulaciju. Uz to, zatajivanje srca smanjuje puls, ograničavajući protok krvi u kožu i ekstremitete, a Raynaudov fenomen uzrokuje pretjeranu vazokonstrikciju kao odgovor na hladnoću.'

5. Nuspojave lijekova

Zbog promjena u tijelu povezanih s godinama i čestog uzimanja više lijekova stariji ljudi su osjetljiviji na nuspojave.

'Diuretici mogu izazvati dehidraciju i neravnotežu elektrolita, narušavajući termoregulaciju', kaže Dallas. 'Antidepresivi poput SSRI-ja (npr. sertralin, fluoksetin) i triciklički (npr. amitriptilin) mogu utjecati na hipotalamičku kontrolu temperature i izazvati vazokonstrikciju. Nadalje, vazodilatatori poput blokatora kalcijskih kanala (npr. amlodipin) i alfa blokatora (npr. doksazosin) mogu narušiti vaskularni tonus i zadržavanje topline, a beta blokatori (npr. bisoprolol) smanjuju puls i perifernu cirkulaciju.'

6. Dodatni faktori

Niz drugih faktora povezanih s godinama također igra ulogu. 'Tanja koža, smanjena funkcija znojnih žlijezda, manja fizička aktivnost i oslabljen hipotalamički odgovor – sve to smanjuje sposobnost tijela da osjeća hladnoću i odgovara na nju', kaže Dallas i dodaje: 'Manji unos kalorija i smanjena aktivnost smeđeg masnog tkiva također pridonose tome.'

Može li izlaganje niskim temperaturama dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kod starijih osoba?

'Da, izlaganje niskim temperaturama dovodi do mnogih ozbiljnih zdravstvenih problema kod starijih odraslih', kaže Dallas. 'Hipotermija se može dogoditi čak i u zatvorenim prostorima, a povećava kardiovaskularni rizik, pogoršava artritis te može narušiti kogniciju i pokretljivost, povećavajući rizik od padova. Smrzotine su također rizik na jakoj hladnoći.'

Što stariji ljudi mogu učiniti da se bolje ugriju zimi?

'Nosite više toplinskih slojeva, uključujući kape, rukavice i čarape', savjetuje Dallas. 'Također, održavajte temperaturu u kući najmanje na 20 Celzijevih stupnjeva, sigurno koristite električne deke ili boce s toplom vodom te provjerite propuh i izolirajte prozore i vrata. Uz to, jedite redovite tople obroke, ostanite hidrirani i pokušajte ostati aktivni u zatvorenom prostoru kako biste potaknuli cirkulaciju', objasnila je stručnjakinja.