Mnogo je razloga za putovanje. Neki žele posjetiti lokacije snimanja popularnih filmova i serija, neki 'love' trofeje s UNESCO-vog popisa svjetske baštine. Mnogi obilaze i djela znamenitih umjetnika, pa i arhitekata. A nedavna smrt velikog arhitekta Franka Gehryja povod je da podsjetimo na neka od njegovih djela koje vrijedi vidjeti uživo.
Njegovi nekonvencionalni radovi izazivaju različite reakcije, neki im se dive, neki ih ne podnose. No, činjenica je da je kroz više od pola stoljeća Gehry uzdrmao svijet arhitekture svojim revolucionarnim projektima koji su često više nalik skulpturama nego zgradama. Što god mislili o njima, vidjeti ih ili čak i ući u njih poseban je doživljaj.
Frank Gehry, pravim imenom Frank Owen Goldberg, rođen je 1929. u kanadskom Torontu, da bi se nakon Drugog svjetskog rata njegova obitelj preselila u Los Angeles. Radeći danju kao vozač kamiona, mladi Gehry pohađao je večernju nastavu na L.A. City College, a onda počeo studirati arhitekturu na Sveučilištu južnje Kalifornije, a potom i urbano planiranje na Harvardu. Vlastiti je studio otvorio 1967. u Los Angelesu. I tada je počela njegova velika karijera.
A ako ste poklonik arhitekture, pa vas put navede u neki od gradova u kojima je radio, evo devet njegovih velikih projekata koji su vrijedni ne samo takvog usputnog razgledavanja, nego i putovanja s ciljem kako bi ih se vidjelo. Neki su nam bliže, neki dalje, no tko zna...
Muzej Guggenheim - Bilbao
Ovaj čudesni objekt uz obalu rijeke Nervión u najvećem baskijskom gradu više je od zgrade, on je i simbol ekonomskog uzleta Bilbaoa. Smješten je u bivšem lučkom području i istinski je dragulj u kruni urbane revitalizacije toga grada kojom se želio prevladati sunovrat tamošnje industrije. Muzej koji udomljuje dio ogromne umjetničke kolekcije obitelji Guggenheim koja svoje muzeje ima još u Veneciji, Abu Dabiju i New Yorku otvoren je 1997. i odmah je privukao ogromnu pažnju u cijelom svijetu kao primjer koliko jedan veliki projekt može sasvim promijeniti image nekog grada. Zgrada je sastavljena od više od 30 tisuća ultra tankih ploha od titana, koštao je 89 milijuna dolara, a sastoji se od velikog atrija i 19 galerija. U cijelom muzeju jedva da ima neka ravna linija, što je i bila Gehryjeva intencija. Govorio je da ga je inspiriralo kretanje riba.
Koncertna dvorana Walt Disney - Los Angeles
Još 1987. udovica Walta Disneya Lillian odvojila je 50 milijuna dolara za gradnju koncertne dvorane u Los Angelesu kojom je željela sačuvati sjećanje na pokojnog muža. Gehry je kao projektant izabran među nekoliko kandidata, i dvorana je konačno završena 2003. s reputacijom jednog od najakustičnijih koncertnih prostora na svijetu. Nažalost, Lillian Disney nije doživjela otvorenje, um,rla je šest godina prije.
Dvorana je dom losangeleske filharmonije, ali tamo se održavaju koncerti svih žanrova. U dvorani publika i izvođači praktički zauzimaju isti prostor, neka su mjesta toliko blizu orkestru da je moguće čitati notne partiture. Projektant akustike japanski je stručnjak Yasuhisa Toyota koji je iskoristio maštovitu unutrašnjost, posebno valovite stropove. Djelomično nalik muzeju u Bilbau, dvorana je jedan od najboljih primjera dekonstruktivizma. Sličnost s baskijskim zdanjem diktirala je i izbor materijala: Gehry je htio da se gradi kamenom, ali su investitori inzistirali na metalu, unatoč autorovom protivljenju.
Biomuzej - Panama City
Biomuseo u glavnom gradu Paname prvi je Gehryjev rad u Srednjoj Americi, a ovo prekrasno šareno zdanje otvoreno je 2014. Autorova želja bila je plohama u različitim bojama prikazati priču o panamskoj bioraznolikosti i stvoriti pozornicu za zabavne, interaktivno prikazane izloške.
Umjetnički muzej Weisman - Minneapolis
Posjetitelji Minneapolis šetajući uz obalu Mississippija mogu doživjeti neobični odsjaj svjetla čiji je izvor refleksija sunca od fasade još jedne metalne Gehryjeve zgrade, Weisman Art Museuma koji od 1934. djeluje u okviru Sveučilišta Minnesota. Smještena na sveučilišnom kampusu, zgrada je nakon otvorenja 1993. prvobitno trebala biti namijenjena samo studentima, no kasnije je otvorena za javnost, uz značajno proširenje 2011., također po Gehryjevom projektu. U muzeju je smještena kolekcija od 25 tisuća umjetničkih djela, mahom američkih autora.
Muzej dizajna Vitra - Weil am Rhein
Zdanje izgrađeno 1989. u Weil am Rheinu uz njemačko-švicarsku granicu, nedaleko od Basela s druge strane 'crte', dio je mnogo većeg kompleksa. Kampus Vitra je zapravo skup objekata u velikom parku u kojem ljubitelji dizajna mogu uživati u zdanjima čiji su autori mnoga velika imena - Zaha Hadid, Tadao Ando, Buckminster Fuller... Bio je to prvi Gehryjev projekt u Europi, a blještavo bijela fasada znatno je drukčija od njegovih drugih, 'metalnih' zgrada. No, neki drugi zaštitni znakovi njegovog rada već su prisutni: vijuge i oštri kutevi. U kampusu su još dvije Gehryjeve zgrade, ulazni paviljon koji služi kao galerija i bivša tvornička hala prepravljena u urede, prostore za sastanke i kafić.
Dječji institut Watts - Los Angeles
Gehry je ovu zgradu ustanove koja pomaže djeci koja su prošla kroz traumatična iskustva projektirao kao donaciju, pro bono. Tako je Institut dobio dom u kojem su mogli bez prostornih problema podržavati sve žrtve zlostavljanja i zanemarenosti, kao i njihove roditelje. Izgrađena u četvrti Watts u ponekad zloglasnom južnom Los Angelesu, zgrada je naoko znatno jednostavnija i konvencionalnija od ostalih Gehryjevih djela, no funkcija je stavlja na posebno mjesto. Osim spomenutog centra za pomoć, tamo je smješten i stožer policijske inicijative za sigurnost lokalne zajednice, te radne grupe za borbu protiv bandi osnovane prije 15 godina. Projekt je koštao blizu 26 milijuna dolara, a Gehry je želio ispuniti glavni cilj: ojačati veze između instituta i zajednice u kojoj djeluje. Unutrašnjost je obasjana svjetlom zbog velikih staklenih površina
Rasplesana kuća - Prag
Uz muzej u Bilbau, vjerojatno najpoznatiji Gehryjev projekt u Europi je takozvana Rasplesana kuća, ponekad zvana Ginger i Fred, po slavnom plesnom paru Ginger Rogers i Fredu Astairu. Taj je 'alternativni' naziv u početku bio predložio sam Gehry, ali je od njega odustao ne želeći, kako je jednom izjavio, donositi holivudski kič u grad poput Praga. Zgrada je nastala u suradnji Gehryja i - nama posebno zanimljivo - hrvatsko-češkog arhitekta Vlade Milunića. Smještena na nekad napuštenom zemljištu uz rijeku, zgrada je danas višenamjenski objekt s restoranima, uredima i hotelom. Zgrada je 1996. postala velika atrakcija centra Praga, a u početku je imala podjednak broj protivnika i obožavatelja. Velika je suprotnost secesijskoj, gotičkoj i baroknoj arhitekturi kojom glavni grad Češke obiluje i po kojoj je znatno poznatiji.
Muzej pop kulture - Seattle
Ova popularna institucija slavi povijest popularne kulture i njezine najistaknutije predstavnike. Muzej koji je poznatiji po 'nadimku' MoPop zamislio je suosnivač Microsofta Paul Allen, i u početku je trebao biti posvećen glazbi, prvobitno ime bilo je Experience Music Project, po pratećem bendu Jimija Hendrixa. Veza je jasna - Hendrix je rođen u Seattleu, u kojem je i sjedište Microsofta. Zgrada je prilično 'klasični' Gehry, sastoji se od pet segmenata zakrivljenih oblika pokrivenih s 21 tisućom ploča od aluminija i nehrđajućeg čelika. Segmenti su različitih boja, ali zapravo reagiraju na svjetlo kojem su izloženi, pa mijenjaju izgled ovisno o poziciji s koje ih se gleda. Sam Gehry to je objasnio kao metaforu za pop kulturu koja se po svojoj prirodi stalno mijenja. U unutrašnjosti je nekoliko stalnih galerija i prostora za izložbe koje se konstantno izmjenjuju.
Zaklada Louis Vuitton - Pariz
Svake godine oko milijun ljudi posjeti Louis Vuitton Foundation, pariški muzej napravljen od staklenih i kamenih zakrivljenih površina u 16. arondismanu. Prvi planovi pojavili su se 2001. nakon štoi je predsjednik Vuittona Bernard Arnaulta posjetio muzej u Bilbau i odmah dogovorio sastanak s Gehryjem. Muzej s 11 izložbenih dvorana otvoren je 13 godina kasnije, otad su u njemu izlagala najveća imena suvremene umjetnosti. Ima i koncertnu dvoranu s tisuću mjesta. A arhitektonski rezultat je impresivan. Gehry je bio inspiriran jednom od svojih najvećih ljubavi - jedrenjem, pa je zgrada prepuna oblika koji podsjećaju na jedrilice i njihovo kretanje. Građevina koju neki zovu Santa leda svojom futurističkom strukturom znatno odudara od vrtova kojim je okružena, a za pokrivanje je upotrijebljeno 3600 staklenih panela i 19 tisuća panela duktala, super jakog betona ojačanog vlaknima.