Cijene u Hrvatskoj ponovno su izazvale burnu raspravu na društvenim mrežama nakon što je korisnik X-a W3nzel.eth, odnosno @thisiswenzel, objavio da ga je tijekom boravka u našoj zemlji najviše iznenadila njihova neujednačenost.

Njegova objava, prema podacima vidljivima na X-u, skupila je više od 559 tisuća pregleda, a u komentarima se brzo razvila rasprava o tome jesu li cijene na hrvatskoj obali realne, turistički napuhane ili jednostavno nepredvidive.

Autor je u svojoj objavi naglasio da ima 15 milijuna pregleda na Google Maps recenzijama restorana, čime je želio podvući da, kako tvrdi, dobro poznaje restorane i cijene.

'Cijene su posvuda'

U objavi je napisao da je trenutačno u Hrvatskoj i da su cijene, kako se izrazio, 'posvuda'. Kao primjer je naveo kavu u manjem gradu: cappuccino u, kako kaže, najboljem kafiću stoji 2,50 eura, što mu je prihvatljivo iz perspektive gosta iz Njemačke. No flat white, odnosno kava s dvostrukim espressom, na istom mjestu stoji 5,40 eura, što je opisao kao skuplje nego u Njemačkoj.

Sličan dojam dobio je i u restoranima. U jednom talijanskom restoranu pizza stoji između 9 i 15 eura, a burger 15 eura, što je ocijenio prihvatljivim. No odmah preko puta, u restoranu koji je opisao kao vrlo sličan, bacon burger stoji 25 eura.

'Što?', napisao je, sugerirajući da ga nije iznenadila samo visina cijene, nego razlika između lokala koji su mu se činili gotovo usporedivima.

Aperol od šest do 11 eura u razmaku od nekoliko metara

Posebno ga je začudila razlika u cijenama pića na plaži. Na jednoj lokaciji Aperol je, prema njegovim riječima, koštao šest eura, a desetak metara dalje 11 eura.

Predvidio je i prigovor da uspoređuje 'jabuke i naranče', ali je to odmah odbacio. 'Ne, ne uspoređujem. Vjerujte mi. Znam restorane', napisao je, dodajući da ga je hrvatski raspon cijena potpuno zbunio.

Komentirao je i cijenu sladoleda, pitajući se zašto kuglica stoji tri do četiri eura. Zaključio je da će odsad morati početi unaprijed pitati za cijene jer, kako kaže, nikad ne zna hoće li nešto biti jeftino, normalno ili skupo.

Širi problem turističkih cijena

Njegova objava uklapa se u širu raspravu koja se posljednjih godina redovito otvara uoči i tijekom turističke sezone. Dubrovnik se pritom često navodi kao primjer destinacije u kojoj cijene hrane i pića snažno ovise o lokaciji, sezoni i vrsti objekta. Putnički vodič Inspired by Croatia navodi da su restoranske cijene u Dubrovniku visoke u usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske te da se pojedinačno jelo u restoranu srednje kategorije u staroj gradskoj jezgri može kretati od 18 do 30 eura, bez pića i priloga.

No ono što je korisnika X-a posebno iznenadilo nije samo činjenica da je Hrvatska skupa, nego nepredvidivost cijena. Drugim riječima, gost više nema osjećaj što može očekivati od lokala do lokala, čak ni kada se nalaze u istoj ulici ili na istoj plaži.

Ipak, cijene u ugostiteljstvu ne mogu se promatrati odvojeno od općeg rasta troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u travnju 2026. bile su, prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, 5,8 posto više nego u travnju 2025., dok su na mjesečnoj razini porasle 1,6 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbu s drugim državama EU-a, godišnji rast u travnju iznosio je 5,4 posto, a mjesečni 1,4 posto.

U turističkim središtima taj se rast često osjeća još snažnije jer se trošak posjetitelja koncentrira na kafiće, restorane, smještaj, prijevoz i atrakcije. Zbog toga se pojedinačni primjeri cijena, osobito kada dolaze od stranih gostiju, brzo pretvaraju u viralne teme.

U svakom slučaju, objava @thisiswenzela zapravo otvara pitanje koje je za turizam osjetljivije od samog iznosa računa: koliko gost ima povjerenja da cijena odgovara iskustvu koje dobiva. Kada cappuccino djeluje povoljno, flat white preskupo, pizza razumno, burger preko puta pretjerano, a Aperol gotovo dvostruko skuplji na udaljenosti od nekoliko metara, problem postaje dojam neujednačenosti.