Ljudi jedu grožđe tisućama godina, no znanstveni interes za njegove moguće zdravstvene koristi snažnije je porastao tek posljednjih desetljeća. U fokusu su ponajprije resveratrol, antocijanini i drugi polifenoli, biljni spojevi koji se nalaze u grožđu, osobito u kožici i sjemenkama.

Pomaže li grožđe kolesterolu?

Jedan od najzanimljivijih podataka dolazi iz istraživanja koje je vodila dr. Zhaoping Li, šefica odjela za kliničku prehranu u UCLA Healthu. U tom su istraživanju zdravi ispitanici četiri tjedna jeli količinu koja odgovara otprilike jednoj i pol šalici grožđa dnevno.

Rezultati su pokazali smanjenje ukupnog kolesterola za 6,1 posto i LDL kolesterola, često nazivanog 'lošim' kolesterolom, za 5,9 posto. Istraživači su pritom pratili i moguće mehanizme te zaključili da bi grožđe moglo utjecati na stvaranje kolesterola u organizmu, metabolizam žučnih kiselina i oksidirani kolesterol.

To, naravno, ne znači da grožđe može zamijeniti terapiju ili liječnički savjet. No može biti dobar izbor u prehrani, osobito ako zamjenjuje nutritivno siromašnije zalogaje poput slatkiša, keksa ili slanih grickalica.

Krvni tlak i srce

Grožđe je bogato polifenolima, spojevima koji se istražuju zbog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja. Oni pomažu neutralizirati slobodne radikale, spojeve koji mogu oštetiti stanice i pridonijeti upalnim procesima.

Prema nekim istraživanjima konzumacija grožđa i drugih namirnica bogatih polifenolima, poput jabuka i krušaka, povezana je s nižim rizikom od povišenog krvnog tlaka. Jedno od mogućih objašnjenja jest učinak polifenola na krvne žile, odnosno njihovo širenje i bolju funkciju.

Najveća korist može se očekivati kada grožđe nije samo dodatak prehrani, nego zamjena za manje zdrav izbor. Drugim riječima, šaka grožđa umjesto slanih grickalica znači manje soli, više vode, vlakana i korisnih biljnih spojeva.

Crijevni mikrobiom

Grožđe se pokazalo zanimljivim i u istraživanjima crijevnog mikrobioma. U studiji dr. Li, osobe koje su svakodnevno jele grožđe tijekom četiri tjedna imale su veću raznolikost crijevnih bakterija.

Takva raznolikost smatra se poželjnim pokazateljem zdravlja crijeva, a povezuje se i s manjim rizikom od razvoja nekih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Ipak, važno je naglasiti da se iz jednog manjeg istraživanja ne mogu izvlačiti univerzalni zaključci za sve ljude.

U istraživanjima su zabilježene promjene u sastavu crijevnog mikrobioma, no autori naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ti učinci jasnije potvrdili. Pretpostavlja se da za mogući učinak nisu zaslužni samo polifenoli, nego i vlakna te drugi nutrijenti iz grožđa, koji hrane korisne bakterije u crijevima.

Mozak i pamćenje

Grožđe se istraživalo i u kontekstu kognitivnih funkcija. Sustavni pregled osam randomiziranih kontroliranih istraživanja pokazao je da grožđe može poboljšati neke aspekte kognicije, uključujući pojedine mjere pamćenja, motoričkih vještina, izvršnih funkcija i reakcijskog vremena.

Istraživači taj učinak povezuju s flavonoidima, osobito antocijaninima, koji se nalaze u ljubičastom i tamnijem grožđu. No zaključci su i dalje oprezni jer su istraživanja koristila različite doze, oblike grožđa i metode mjerenja.

Zanimljiva je i moguća veza između crijeva i mozga. Ako grožđe povoljno djeluje na mikrobiom, taj bi učinak posredno mogao biti važan i za rad mozga, jer se sve više istražuje komunikacija između crijeva i živčanog sustava.

Koje grožđe odabrati?

Tamnije sorte, poput crnog, crvenog i ljubičastog grožđa, sadrže više antocijanina i resveratrola od zelenog grožđa. Upravo se ti spojevi najčešće povezuju s mogućim koristima za srce i mozak.

Ipak, stručnjaci preporučuju raznolikost. Različite boje grožđa imaju različit sastav nutrijenata, pa je najbolje kombinirati više vrsta, ako su dostupne.

Grožđe se može jesti svježe ili zamrznuto. Zamrzavanje kod kuće ne mijenja značajno njegovu nutritivnu vrijednost, a zamrznute bobice često se jedu sporije, što može pomoći u kontroli porcije.

Preporučena porcija grožđa iznosi oko 80 grama, odnosno otprilike 10 do 12 bobica ili jedna manja šaka. Takva porcija ima oko 55 kalorija, 0,7 grama vlakana i oko 12 grama prirodnog šećera, a budući da grožđe sadrži velik udio vode, može biti i dobar osvježavajući međuobrok.

Upravo zbog prirodnog šećera važno je ne pretjerivati, osobito kod osoba koje imaju dijabetes tipa 2 ili probleme s regulacijom šećera u krvi.